Waveform view
es_cs_kakamora| Recording date | 2004-08-21 |
|---|
| Speaker age | 40 |
|---|
| Speaker sex | m |
|---|
| Text genre | traditional narrative |
|---|
| Extended corpus | no |
|---|
Loading wave form: 0%
|
Speed: ⊖ 100% ⊕
|
|
fast_rewind
play_arrow
fast_forward
|
Zoom: ⊖ 200 pps ⊕
|
Eo
lo
k-
ko
k-
lo
kapisie
te
tei
sua.
Kapis(i)tu
toneo.
Keredongau.
Pa
mapa.
Te
ailo
m-
lo
mapae
lo
tabu
sua
taemu
la
a
lo
ghajia
te
pale
Ok;
zu
ailo
mapa
lova
paleghu
la
a
dulo
taemu
la
rongorongo
eneli
sue
ailo
a
Kakamoragha
zeva
Lo
gnagnai
mapagha.
Makira
suputu
lo
vata
gnari
mapagha
ai
savumitu
zepo
M
Gnagnai
mapagha;
lo
Kakamora
la
te
ze
ngoimi
Telo
daivata
matalighue,
"Maitei
kegne
kati
pa
Kakamora
kati
zi-
keghe
tai."
Pa
lo
te
dai
mataghighu(e).
Tulo
ka
dulo
manga
rughu
kevalo
lo
suba
aqutu
la
bualo
tei
tukalo
daivata
qeleqele
kevaghu
Zu
oma
ghoi
pa
keghe
sue.
Pa
ivaghu
la
tulola
lo
mane
Zu
lo
taemu
lae
lo
elu
lo
taemue
Eghe
lo
ai
sua
taemu
Telo
bua
kao
ghoghoana
la
bua
bua
pa
zazagha
mapa
Te
"Alano
botu"
tei.
Melu-
"Eluelu
sue
agni
na"
"Ai
baia;
zeno
kama
ata
pono
laughu
pono"
tei.
"Lovua;
bolu
me
Agni
kati
ai
gheza
bo
zalali
tai"
tei.
Te
"Ma
tei
kia
no
boghue"
tei.
Telo
boghue.
Tulola
ka
rughu
bua
lo
na;
bua
bua
bua
lo
pa
da-
pa
eghe
mane
bo
Dai
toa
aighu
lavae.
Memere
ngai
eghe.
Telo
"Ailo
toagne
piali
tai"
tei.
Telo
pialighue.
Pia
kelo
tagha
bo
sara
kelo
kama
e-
o
lo
vungo
elugha
lo
pisumi
sodumi
tuka
lo
te
neu
someghue.
Telo
vanea
(harvest)
neu
sokoalo
te,
lo
verevereghu
Hrm
verevereghu
eneli,
lo
te
"Ai
ela
mapagha
na
ota
Te
lova
epi
todoghue.
Epi
todoa
kelo
qeleqele
kevaghue.
Qeleqele
te
lo
lekalekaghu
lo
verevereghu
lo
na
te
pozogho
ghoita
batu;
Ghoighoita
batu;
telo
epi
todoa
kelo
te
qeleqele
kevatu.
Telo
qeleqelea
te
mane
lo
gnagnai
Kakamoragha
zegheaze
bai;
aghavaghae.
Zu
lo
aghava
Kakamora(ghae)
lo
adakigha.
Pa
ko
na
ilaghi
pa
ilaghi
te
Telo
epi
todoa
kelo
zeghea
ze
kam(a)
baia
baia
baia
ze
ba
ghoita
tulola
lova
ghanaghanaghue.
"Ake
tagne.
Daie
aiva
liaza
au
zegne
neu
lo
eghe
pozogho
la
ka
bo
pau
ghoit-
kama
ave
sua
mapagha
zoghoni
pai"
"Keze
lo
lale
ba
gneghe
sua
taemu
laze
kati
O
ave
zegne
tei
kia
pa
ko
ai
mane
la
alu
kia,
ai
Ma
tei
sua
ghanaghana
na
lomata
Tulo
"O ;
kama
au
tagne"
tei;
telo
ka
aughue.
Neu
aua
kelo
neu
eghe
pozogho
la
kama
lo
pau
tada
kelo
kama
kama
oma
ghoi
Lo
dulo
pipisi
lo
ka
lau
kabui
ghoi.
Paua
kelo
ka
ave
soa
mapagha
zoghoni
pai;
oma
ghoi
kotoi
ghoi.
Ze
na
lekaleka
keze;
verevere
keze
te
Ka
lo
eghe
lomata
ze
te
batu.
Bo
ota
sara
tulolaze
lo
mapa
l(o)
lau
tautu
lo
eghe
lo
elu
leghei.
Teze
ma
otaota
raghe
kevai.
"Ma
ai
(na)
gnaghoi
supurongo
lau."
Te
mane
pa
ko
na
baia
ba
"Ai ;
pa
mapa
ai
lo"
tei.
Teze
raghe
ba
leghe
te
pa
kona
tei ;
"E
Korisalo.
Hrm
Siame
ota
buale"
Hrm
"Oma
lo
tau
avei;
lo
na
Te
pa
kona
ba
ghodoghodoali
"Oma
pio;
ai
lo
ka
avei;
ba
leghea
Tukagho
late
pil-
tei
kotokotoli
kazikazili
tuka
lo
ka
lo
na
oma
ghoi
kototu;
lo
na
ka
pau
"O
ite
sua;
ave
zelo
kama."
Hrm
ze
mane
ba
alu
Alu
talighuli
tulola,
ma
ze-
zeva
te
mane
lo
lova
mijila
leghea
keze
ma
ze
na
ze
gheza
mijila
Apoi
zepo
lo
gnari
mapagha
ni?
Zu
lole
apoi
mai
gnoghoni
sua
mapa;
telo
ngai
mijila
lavae.
Teze
"Mama.
Zu
ailol(e)
ka
tada
ngai
mapae
la
Ma
zepo
ze
teighue.
"Zu
maime
mai
te
gneghea
no;
maime
gnagnai
toaghae
mai
Qelea
lova
batu;
ka
lo
tada
ngai
batu
lavae.
Qelea
mai
batugha
lo
gnagnai."
Tei
lo
taqalu
savuliaze;
lo
nito;
lo
alea
kapisighaze
savulizu.
"Mai
gneghea
no
maime
gnagnai"
tei;
tei.
Lole
zu
lo
na
manamanalitu
kati
ota
lova
ma
lo
kate
teituko
pa
adaki;
telo
ko
ilaghi
lama
te
kati
kate
tai.
Ko
na
lau
labua
ko
na
lo
lo
mane
mane
toala
te
alu;
lo
lova
pozogho
lova
sogha
kia
katetu
lo
mavutue
lo-
ko
na
te
alui.
Sogha
tulolalo
kama
ko
"Loe
lo
na;"
"Ai
savuli
lo
korisalo"
tei.
Lo
pa
ighiva
ze
alu
kabughue.
To
to
lupighue
lo
M
lupia
apoi
lo
dai
laqagha
lav(a)
vata
mapaghae.
Lo
Kakamora;
apoi
lo
asi
mapagha.
Lupi
laqa
laqa
laqa
lo
kaka
lupi
pozoghoghi
tulola
ma
ko
ghoi
kama
baighoe
ghoi
keva
na
ko
ko
ghoi
Kateghue
kama.
Kate
tulola
lova
molo
lau
ko
sivugha
sodulizu.
Molo
lau
ko
sivugha
soduli
lau
kula
tulola
lo
ka
kau
boghue
magnigha
Oma
lo
ghoi
pa
elu
laui.
Ka
ko
pono
kau
tulo
ka
boghue
magnigha
Magnigha
la
bo
tulola
lo
bo
pale
tuvi
la
kovu
tulola,
lova
avu
tei
tuka
lo
kama
lokeghi
tuka
palepaleghu
na;
apoi
Tulo
patu
kumalo;
tei
to
to
ka
paleghue
lo
Patu
patu
kama
ngai
toa
gneqaghu
kama.
Ko
Kakamora
kona
pozogho
kama
a
akei
pozogho
kama
daisa
kameghi
zelo
ko-
lo
ka
k-
kova
laka
Tulola
lo
pa
taemu
la
lova
pa
manga
la
te
lova
kaka
savulighue;
"No
na
"Kegne
bo
mai
pa
suba
eghali"
tei.
Tulola
lova
boghue.
Bua
kelo
bo
suba
eghali
lajui.
Telo
dukuli
neu
solo
tulola
lova
baghue.
"Ai
mai
subagne
kama
eghali
dukuli
lajui"
tei.
"Mai
taulighue
ku-
lova
kuli
l(o)
lozigha
lova
ave
kia,
mai
tungili
kia
mai
mane
mai
samu
subalighue"
tei.
Teto
patu.
Telo
ave
tulola
lo
tungitungi
teighue.
Tulola
lova
te
teighue
"O ;
kati
du
mai
na
bo
tai"
Te
ko
na
"Daisa
"Kegne
bo
zegne
memere
rughu
keva"
tei.
"Pale
tuvi
la
ponogne
pale
telo
ai
mijila
na
oma
Hrm
tulola
to
Bo
sara
tulola
lo
kaka
savuli;
"No
na
kati
ata
Agni
na
ekati
bo
tungitungi
tai"
"Eneghu
pono
ai
apoi
naka
savuli
kia,
no
pala
salaghue"
tei;
Zu
lo
subae
m
memere
jejere
supu
sua.
Te
apoi
lo
jejere
no
levo
tuka
lo
vodavoda
sue;
ni?
Lo
bo
tungitungighue.
Lo
keda
lovu
telo
te
mane
lo
suba
na
ora
telo
jejere
na
vodavoda
kelo
tagha
ko
Kakamora
komata
Tulola
kama
alatu
kuili
bai.
"Kabua"
tei.
"Keda
na
boi"
Zu
alae;
ko
Kakamora
kova
lo
vere
ko
te
enelighue.
Kabua
tei;
teitulo;
ni?
Ko
ko
ka
alu
kabughue.
Ko
ka
boghue.
Apoi
lo
na
'Kabua'
Zu
lo
na
ghoma
kegho
ko
na
kabu
tei;
pozogho
lo
keda
solo
negha
boghu
pono
lo
na
Zu
ko
na
eneli
'Kabua'
teitu
ko
ka
Lo
na
tungitungi
kaju
tulola
lo
ba
pia
qeleagho
te
Telo
"Ooo ;
Agni
te
lau
sasizu"
tei.
"Agni
oma
tei
sua
vere
savuli
sua
moneigho
oma
buale"
tei.
"Agni
te
lau
sasi;
lovua;
daisa
patulo
kama."
Lo
ko
mala
ma
ko
botu
ota
lo
sala
lau
boghue.
Bo
tukalo
kuili
tuka
ma
ko
na
pozogho
sughu
lalia
sua
kuilighu
te
palatu
Tuka
lo
lo
ota
bo
sara
tuka
kuili
tuka
ko
ko
ghoi
pozogho
memere
sughu
toa
lalia
ko
ghoi
tei
Telo
saka
au
bua
kama
oma
saravighi.
Tulo
kuili
ma
kaka
savulighu
"Aluata"
tei.
Ma
tegho
ko
na
sughu
lalia
alu;
ekatilo
kaka
vere
Telo
kuili
kaka
savuli
"Ma
daisa
patulo;
Ma
bua;"
tei
zelo.
"Zu
kati
no
liaza
ba.
Mai
suba
sigholi.
Katigne
mai
samu
mai
kemo
lo
dulo
kapisigne
ekati
subali
tai.
Kiano
liaza
ba;
kia
nova
mai
suba
la
sara
kia
no
apoi
matali
kiano
laughue"
Lo
pono
savuli
laju
tulola
lo
ka
liazaghue.
Liaza
tulola
bo
tuvi
l(a)
sara
tulo
ngai
toa
ghanaghighu
lo
palai
ko
Apoi
loma
dai
toa
vudue.
"Lovua;
Daisa
patulo."
Lo
suba
lau
marara
kel(o)
lova
samu
subalighue.
Lo
kumara
na
ota
pale;
lo
ida
lo
uvi
lo
kake
lo
kemo
lo
aketi
sua
apoi;
Subali
telo
vavoli
lajua
kelo
lova
dulo
kapisi
lova
dada
sua
taemu
lo
saraghue.
Kemogha
na
dai
Zu
e-
lo
pa
ivaghu
l(a)
lo
Suba
bo
talighuli
qeleqele
keva
te
lo
pa
tavu
kemo
la
pa
kemo
na
Telo
"O
ghok-
oma
baighoza
tai
ko
Kakamora
zeghea
kegho
te
ba
laui."
tei.
Tulola
lova
"Poqalagne
ghoi
ba
tai;
zegne
ba
qeleqele.
Ail-
kov-
perongo
lo
basi
kia
ka
koe
ko
na"
Telo
iziva
tulola
ghoi
ba
suba
la
talighu
qelea
edo
sua
tavu
kemo
la
pa
kemo
Telo
"O;
koke
kama.
Ekatign-
Poqalagne
kati
ba
taughi
tai.
Maitei
sua
taemu
lagho
te
batu"
"Kegne
kate;"
tei.
Telo
poqala
ropo
la
tulola
lo
bo
ropo
latu
taughia
taughia
Telo
muzi
la
taughia
lo
ghoi
Omagho
ghoi
bai.
Telo
"Lau.
Zu
aiko
Kakamora
kona
maitei
sua
taemu
la
te
ba
lo
kemogha
Te
pa
ghanaghana
na
te
lova
kineghe
"Daisa
patulo;
ekatigne
ko
pidi
lovu
tai;"
lo
teighue.
Ailo
ighia
ighiva
sua
tavu
kemo
la
l-
ko
pidi
lo
Aiko
p-
kemo
lou
ta
bai
ko
pidiza
kia,
lo
pidi
la
lo
kati
bo
kateghue;
tei
sua
ghanaghana
lo
Telo
ko
pidi;
kola
dukulia
ko
pidi
palaghue.
Pidi
pala
laju
tulola
liazaghue.
Lole
lo
liazatu
lo
taemu
lalo
te
izi
iva
telo
te
bo
oma
bo
sigholizu
lo
Ko
na
ailo
taemu
la
te
Ba
tegho
ba
kemo
lau
te,
ko
pidizazu
lo
pidi
Pidiza
tulola
ko
ka
tagha
aghavaza
paleghue.
Apoi
ko
gnagnai
mapa
Tegho
tagha
lo
pidi
la
aghavaza
Ok.
Te
ghoi
izi
iva
tulola
lo
mane
baghue.
Bai
ba
suba
lalo
mala
qelea
ka
kegheagho
aghavaza
Telo
"O ;"
ngai
ghaseghu
lo
palai.
Eka-
re-
"Elakatigne
kau
toali
tai"
tei.
Telo
mane
bo
ota
ghoita
sara
kegheagho
avei.
Ma
ko
na
pidizai;
apoi
ka
moibialia
loghoni
sua
lagho
Tulola
"O;"
ngai
toa
kekeghulo
palai.
Tulola
lo
pidi
la
kau
aua
kelo
lova
ma
ngai
toa
soreghu
lo
Apoi
ave
zegho.
Tulola
lova;
"Omagne
ghoi
kao
magnigha
la
bo
tai;
daisa
patulo;
Kama
katigne
ata
aghe
suba
lo
kemo
mane
lagne
ka
qore
kia
aiva
ata
Tulo
ota
qore
tulola
lo
ka
qilughighue
ota;
lo
kemo
Tulola
lo
lova
ka
magnigha
la
Te
lo
ghajia
ka
paleghue.
Telo
ba
tei
ota
pono
saraghu
pono
ko
kapisi
Teighu
pono.
Gnero
ko
puto,
tala
ko
javu.
Text view • Interlinear Glossed Text • Utterance view • Help
|