Text viewap_cs_saraputu| Recording date | 2003-07-09 |
|---|
| Speaker age | 56 |
|---|
| Speaker sex | m |
|---|
| Text genre | traditional narrative |
|---|
| Extended corpus | no |
|---|
View options
Show: - Tags:
Javascript seems to be turned off, or there was a communication error. Turn on Javascript for more display options.
Kapis(i)tu
toneo.
Keredongau.
Pa
magnigha
Edo
tonetoe,
tova
mama
kaka
te,
pale
sualo.
To
mau
na
ka
Pa
manga
la
to
patu
lo
duzi
tone,
na
ghoghoana
Lo
duzi
tone
lo
ninie,
Dukiputu.
Lo
gnari
lova
ninie,
Saraputu.
Kelo
gnari
na,
magnigha
la
patu,
Telo
leghea
telo
aghozu.
Telo
lova
tone
tova
m-
mola
sakeli
kulo
soloa
telo;
lova
tone
lova;
tabuali
sua
lova
ghau
bo
roilia
telo;
melo
bo
lo
la
Kaotu
kulo
avua
lo,
atalegha
na
pale
Telo
kulotu
kao
avua
lo
atalegha
Telo
ba
piliza
telo
n-
ghobu
latu
mala;
avua
lo,
atalegha
Telo
bo
piliza
telo
ghoi
tagha
papale
la
bo
avua
lo
Te
lo
ghanaghana
na
teizu:
Ka
mananae,
Tegne
ka
ka.
Tei
tulola
lo
ka
kaghue
lo
Ka
te
lova
magnigha
lo
lo(va)
mapagha
lo
melo
nogholi
lamemi
telo
lo
mama
kova
nogho
laua
telo;
bo
zeva
kuro
sua
tuvi
la
bo
Telo
gha-
lova
tone
lo
ghau
laua
telo;
lova
lavu
la
ghoi
lovu
Zu
qololi
zelo;
bozalili
zelo.
Zu
dada
zelo,
lova
m-
mau
lova
ei
lova
tone
lova
e
ghau
lova
qololighu
Telo
lo
ghanaghana
na
tei:
Elakati
ai(va)
tone
lo
ba
kialo
ka
gnakaghaze
tai
Telo
bo
n-
lova
lavu
la,
lovua
telo
patulo
lo(va)
tone
Telo
qele
keva
lo
mau
e
lo
to-
lova
tone
na
Dukiputu
na
lova
ghau
leghealo
Telo
tei:
Saraputu;
zu
ai
lova
ghau
no
na
te
lau
lo
la
ghavi;
agni
bo
Ka
lo
no
no
ghau;
z-
zu
kibo
zegne
tone.
Qololi
zegne.
Melo
na
laua
telo
lau
telo,
Pio.
Zu
lo
ai
lo(va)
naqighu
lano
te
Lo
la
tegne
te
zovealizu
sikalo
pa
na
Leghei
no
kiboghue.
Bua
kama
ailo
ivaghu
la.
Alalia
no
lolomi
sua
lo
mavutu
la
no
bo
aiko
ghau
kova;
tugha
toa
no
bo
dukuli
Telo,
Saraputu
na,
ghanali
lau
Telo
Dukiputu
n(a)
tei:
Ghomano
ai
ghau
tugha
lau
tai
tei
kia,
ailo
ivaghu
lagne
nali
sone
tai
tei.
Tulola,
Saraputu
lova
lo
mama
bo
kaka
savuli:
Mama
kibo
zegne.
Ai
tone
lova
ai
duzi
tone
lova
ghaugne
qololizu.
Bozaliza
zelo.
Telo
kekeagnizu
tegne
ai
lo
lova
a
ghau
lo
tugha
m-
bo
n-
dukuli
tei
Zu
gnakalo
savuli;
ghoma
ata
mai
magnigha
la
kao
lau
sua
te
vejie;
zu
lo
sara
sua
veji
lo
te
lo
na
leghe
matali
te
Teighu
lalo
tei
gnaka
savuli
tegne
ka
bo
lo
tugha
alalia
lo
m-
veji
lo
batu
otagne
Lo
tugha
toa
lau
tei.
Ghoma
tei
kia,
ai
tone
na
ekati
gnali
sogne
tai
Te
lo
mama
kon(a)
tei:
Daisa
patulo
m-
ai
Bo
nova
ghanaghana
manamanalia
zeno
ba
ai
lo
no
laghaso
lau
Zeno
tovoalighue
nova
tone
lova
ghanaghana
salaghu.
Tei
tulola
lo
gnari
lo
gnari
koko
lova
ka
boghue.
Saraputu.
Mola
tuvi
la
bua
telo
mola
manamanalia
telo
selo
manamanalia
telo
kajia;
dulo
Manamanali
tulolalo
mama
kaka
savulighu(e):
Mama
aiva
kama
bo
teighue
lo
na
Tulolagho
lova
paraka
kake;
lova
pizo
sua
tosu;
lo
lau
lameli
tulola,
lo(va)
ka
bo
ghuba
l(a)
Teze
lo
mola
sakeli
(tu)lola,
lo
koi
tulola,
lo(va)
ka
boghue.
Bua
telo
po-
pa
molumolu
la
sarai.
Telo
molumolu
lo-
lova
ghavili,
molumolu
sala
lau
bua,
lo
te
pa
piva
la
nap-
piva
napu
Telo
tei:
Ei;
kuli
na
kagnika
paraparai;
tegne
ata
kaiata
Telo
ngai
jai
lova
napu
la
bo
kaia
telo;
pugnea
telo;
Lo
na
epiatu
ghuas(a)
toghoa
lo,
ghoi
pame
veji
leghea
lo
te,
lo
jai
latu
Lo(va)
leghea
telo
teighue:
Lapoie
kuli
batu
la
na
Pozogho
lo
vejie
tei.
Telo
alu
leghe
seralia,
ite
sua
lo
vejie.
Sasalili
sue
kama.
Telo,
lova
laua
telo;
Ei
zu
aikoke
pa
dai
toma
melo
ghaue
ka
na
tei.
Telo
oma
laua
telo
laghalughu
pono
palai.
O
elakatigne
ai
lo
jai
sala
kaghu
tovoali
tai
tei
Tulola,
lova
ota
taungatu;
muzi
mal(i)
tulola,
lo(va)
kama
ota
izighue
jai
napu
la.
Ropo
tulola,
izi
iva
lo
ropo
la
lo(va)
te
teighu(e);
lova
laghaso
lou
lajua
telo
teighue :
O
ailo
jaigne
tovoali
tai
sala
zegne,
lo
veji
lo
tave
batu
ota
alalia
lo
tavula
telo
tei
kegne
(kiagne)
ota
mane
vilivili
dukudukughue
Tulola
lova
kama
lo
jai,
tamaja
sala
kaghue.
Bua,
telo
kao
ngai
toa
sughu
kao
boghu
la
lo
bualo,
pa
adaki
gnuba
te,
kegheagho
jai
la
epialei,
lo
ngai
Te
lova
topaghighue.
Apoi
vata
mapae.
Apoi,
baighoe
magnigha
na
ata
Zu
alatu
ba
sua
mapae
moka
ela
mapagha
na
ata
Bo
tei
kia
kao
ailo
jai
la,
lo
manegha
Telo
keghe
seraghia
telo
tei:
O ;
ko
mapae
tei.
Lova
kau
ghajeghue.
Hoi
tei
zelo.
Te
ko
a-
adaki
gnuba
kona
lilighoza
leghe
Al(a)tuno
te
O
agnine
ni-
agnigne
tei
sua
magnigha
la
pale
sue
Te
aiva
tone
lova
loqo
sua
ghaugne
lo
la
melo
gh-
ula
telo,
Telo
lo
la
gnakaghaze,
lo
la
gnali
Telo
gnaka
savuli
ai
ko
m
veji
kova
paletu
lo
mavutu
toalagne
lo
veji
tugha
ghoi
lau
Lova
ghau
tugha
tei.
Teighu
lagne
te
Zu
omagne
lolomitu,
alaliae.
Zu
ata
kulo
ailo
jai
lo
napu
lagne
ghuasa
toghoa
moibi
ghuas(a)
toghoa
lo
pa
veji
na
Sasalili
sua
kama.
Tegne
leghe
tei
o
omalo
baighoza
tai
lo
veji
na
ata
kao
ai
lo
ghau
lova
tave
kuli
batu
Zu
ghomalo
ghoi
baighoza
tai
ataliatu
te
ai
tone
lova
ghau
na
tave
boi
ghoi
Te
ko
adaki
gnuba
kona
tei:
Agni
na
te,
dukumi
neu
some
soghae
Moibi
no
loqotu
lole
agni
ata
s-
dukuli
solo
sue
om(a)
pa
daie
lo
na
Zu
lo
no
tone
lo
lo
la
vasikakatu
lo
ghaue,
agni
te
dukuli
neu
solo
sue
oma
pa
daie
lo
te
lo
na
Tei
ko
adaki
gnuba
Ko
lo
vere
solo
tulol(a),
tei
sua
savulighu
pala
(tia)
lo
tada
zuba
lova
Saraputu
lova
ngai
toa
ghaseghue
lo
tave
Te
ko
adaki
gnuba
kona
tei:
Baboa
teme
tagha
ai
tuvi
la
Aiva
mau
na
ota
Zu
lo
maue
ghoma
lo
mapa.
Lo
suae.
Zu
ko
adaki
nubae
lom-
loma
vanaghoghi
somae.
Oghai
loma
kukuaghi
s-
s-
tei
te
k-
k-
tutulaghi
somae.
Tegho
lo
sua
zu
lo
madaki
tomata
te
pale
somae.
Kova
Saraputu
lomaqa,
pia
nata
tegho
bo
lognoghue
pale
didigha
la;
tegho
savusavuali
Lo
tatagho
savusavu
lagho
te
savuali
Kuli
lo
lighighu
la,
t(o)
su(a)
lo
tada
mapa
sua
daki
mapa
sual(o)
tona
Ba
teto
ba
magnigha
kabakaba
la
sara
to
kama
M
minoni
tei.
s
Apoi
torongo,
lo
kinue
ailo
pade
ivaghu
la
ailo
magnigha
la
kunukunuazazu.
Tiato
kuli
batu.
Ko
adaki
gnuba
kona
tuvi
qola
la
aluatu
to
ba
sara
te
=to
zuaghi:
Aghe
apoi
toa
samuno,
ata
ailo
tuvi
la
lau
lovu
Lo
kinu
na
Tegho
ko
gnuba
kona
tei:
Ka
pe
gheza
kinue;
bo
tei
kia
agniva
Baighoe
ai
pa
kosu,
tei
kia
pa
misupolo
bo
tei
kia
m-
maitei
sua
samu
lau
manamanali
lovughu
Te
E
kukua.
Moka
ka
no
no
kinu
tei
kia
aghe
gheza
kinugha
laghe
te
avezu
ota
kao;
magnigha
kabakaba
Tei
tova
ba
tova
lau
sua
alea
aqozagha
tova
ba
neu
sologhue.
Te
ko
gnu-
ko
adaki
gnuba
kona
ngai
toa
ghanaghanaghu
palai
apoi
tegho
ailo
tada
zuba
lau
togho
kou
Tegho
kama
ghaje
latu
tei:
Ai
Pa
ghanaghanagne
paka
savulighu
matali
tei.
Lapoi
ghanaghana.
M
M-
pa
tada
zuba
na-
gne
lau
ata
mai
tuvi
la
Tegne
pe
malanga
kamegni
kiagne
lau
tate
tai.
Zu
lova
rongorongoe,
tei
sua.
Pa
ghitagne
agni
na
pa
ghau
veji
veji
la
sua
ghau
dukulia
tegne
neu
jai
la
solo
telo
tave
bo
telo
ze
magnigha
toa
la
te
zab-
Telo
l-
ailo
tada
zuba
lova
duzi
tone
na
te
loqoi.
Telo
la
lova
kunala
taqitaqilia
telo
lo
la
te
melo
ula
Telo
ailo
gnari
na,
moaba
ghoita
lo
la
aqoza,
melo
na
lau
telo
Telo
qoloi.
Telo
lo
la
lali
lavelighu
savulia
telo;
tivali
telo
lo(va)
tugha
toa
kadali
tivali.
Telo
lo
tugha
toa
l-
lau
tei
Teighu
la
lo
te
ghavi
baia
ailo
jai
leghei
telo
te
kulo
ghuas(a)
togho,
ota
ka
izi
ailo
ropo
la
te
Telo
te
ata
neu
jai
la
ba
sodoagni
te
gnau
Tegne
tei
o,
daisa
patulo.
Kao
tagha
tuvi
lame
bo
tai
tei.
Teighu
lagne
te
ba
lau
ata
logno
Lau
tatea
kukua.
Aghe
kukuae
ghoi
lo
Omaghe
akeli
tai
tei.
Tulola
kova
lo
savu
bo
peleali,
kova
lau
avu
baghue
lo
tada
koko.
Tulola,
lo
tuvi
la
zeva
dulo
ze
zeva
ka
Musanga
la
teze
samua
teze
dulo
ze
kama
Iziva
te
lo
tada
sua
na
zu-
Saraputu
zuali(ghue):
Avasan(o)
te
lo
ghau
lau
liazaghu
matali
Kama
maitei
sua
m-
ivaghu
pono.
Poqala
eghata
kama
aiva
dukuli
kia
ai
te
ka
lau
boghue.
Daisa
patulo
eghatano
mane
bo
tai.
Poqalame
no(va)
pa
laghaso
pakata
tai
tei.
Tulola,
zeva
lo
ivaghu
la
ota
Edo
sua
manga
la
tulola
zeva
lo
laghaso
Laghaso
pala
te,
lova
tamaji;
lo
kor-
korikori
tamaji
lo
lo
ze
te
Ighiva
sua
manga
la
lo
tada
sua
na
lo
ghau
Edogha.
Lova
duzi
tone
Dukiputu
lo
pa,
zu
lova
lo
batu
lo
gnari
lo
pa
s-
Saraputu.
Telo
pa
tiligha
ko
niuniu
kova
tiligha;
laua
telo;
lova
lomaghue.
Kulo
jai
napu
la
ze
zua-
zagha-
zaghoro
teze
Bo
sara
tulola
ze
ko
mola
sakeghi
kulo
kovua
teze
lujalighue.
Lo
Saraputu
lova
laghaso.
Lova
ghau
lujalia
te
ko
niuniu
kaua
teze
sighi
la
Telo
lo
sua
na
teizu:
Kukua,
aiko
no
bo
te
a
pa
voda
eneli
kia
sikano
buring(a)
ka
qeleale
Bo
tei
kiagho
tei
lo
kajia
abenili
kia
sikano
ghoi
buring(a)
ka
qele
zeno
Gnaghoa
la
no
qele
pale
teno
kajia
buring(a)
ka
zaughali
Tulola
lova
Daisa
patulo
kukua.
Elakatigne
pala
sala
tai,
nova
levolevogha.
Tova
lo
tada
sua
lova
erili
tulola,
lova
kama
ghavighue.
Gnagnui
ghobu
la
lo
sara
voda
Telo
ghomalo
ghoi
ghaje
buring(a)
ka
Lo
sua
lova
nanaghizalo
ghanali
palei.
Lo
na
Buagho
=lo
=gho
bual(o)
lo
vere
na
tei:
Kajia
zaughali
lau
baia
Zu
adakigha
ze
tave
la
sua
Omalo
ghoi
buring(a)
ka
Kajia
lo
pa
kajialo
laua
telo
kakau
pono
la
buring(a)
ka
zaughali
Lo
na
oma
lo
ghoi
buring(a)
ka
qeleatulo
lova
magnigha
lova
Omalo
ghoi
buring(a)
ka
qeleatulo
karango
tave
la
ka
Teze
lo
mapagha
na
tei :
Ei
zu
ailo
na
ghajia
te
boi
zu
edo
mapagha
na
Ko
pa
adakilo
te
ghoi
lujaghi
kau
bai
tei.
Ko
kaungarongo
qeleqele
lama
adaki
gnuba
kona
te
sighi
Saraputu
na,
lo
sua
lova
levolevo
ghanalia
telo
kama
omalo
ghoi
buring(a)
ka
qeleatulo
lova
mola
bo
liligholia
telo
ghoghorali
Tulolagho
ko
na
lo
mola
l(a)
avua
tegho
lo
mola
lova
sighi
ghoi
laka
raghili
lau
Lo
lo
mane
lo
kova
qeleqele
Telo
ngai
toa
ghase
apoi
lom(a)
pa
adaki
gnuba
ko
nito
l-
gnoko
dai
toa
qeleqele
lamae.
Kuli
lova
vodaghu
l-
la
saiza
soma
adaki
gnuba.
Ze
zaghoroa
teze
tagha
lo
mama
mauzalo
to
tuvi
la
Telo
lo
ghau
laua
telo
lova
tone
laka
tei:
Tone,
nova
ghau
lo
tughae
la
na.
Telo
Saraputu
na
lo
ghau
la
ghoma
maiteizu
ko
adakilo
te
varurughi
Telo
zualizu
Zu
alano
te
ai
ko
adaki
gnuba
kaui
tei
Telo
Saraputu
na
tei:
Ai(va)
lo
veji
lautu
ota
lo
magnigha
la
soma
adaki
Tulola
lo,
Dukiputu
na
tei:
Tone;
gnaka
savuli
pozogholia
te
poqala
agni
na
ghoi
bo
zegne
bo
ghoi
pa
adaki
madaki
Otalia
no
l-
ai
ko
no
madaki
kautu
ota
tei
Telo
laka
savuli:
Daisa
patulo
tei.
Poqalano
mane
bo
tei.
Sara-
Sara-
Dukiputu
na
lova
ghau
laua
telo
ghoi
bo
lo
Saraputu
na
lova
pame(ve)
ghau
laua
telo
ghoi
bo
lovu
Lo
lau
ba
sua,
lova
laghaso
teitu
lo,
lo
magnigha
nogholi
teze
koluza
teze
e
epi
koluza
teze
samua
teze
ghaseghase
lo
musanga
Iziva
tulola
Dukiputu
lo
ghoi
teighue:
Tone,
ai
ka
boghue.
Ai
dulo
kapisigne
manamanali.
Kiagne
elakati
maitei
tai
tei
telo
lo
Saraputu
na
tei:
No
bo
kia,
no
teitu
lo
jai
la
ka
Zeno
mola
ka
raghili
lau
kaghue
ota.
Zeno
sala
ka.
Zeno
elakati
lo
pa
keva
lo(va)
au
baghuno
kao
sodoali
tai
ota
no
sala
Bo
pa
adaki
no
neu
jai
la
sodoaghi
tei
kia,
ko
na
elakati
nau
udu
tai
zu
n(o)
dai
levolevo
lano
paka
tai
apoi
lo
sua
lo
lom-
m-
magnigha
la
soma;
sua
Zu
ko
mapa
tomae
koata
lo
vanaghoghi
tutulaghi
somae
tei.
Te
lo
kukuaghi
somae
tei
zelo.
Te
no
aqutue,
alea
nanaghizagha
no
eneghighu.
Sua
lo
naka
savuli
kiano
ghoi
pala
sala
tei.
Tulola
daisa
patulo
tei.
Iziva
tulol-
e;
lo
ropo
tulola
Dukiputu
lo
ka
boghue.
Bua
telo
bo
lo
jai
lova
tone
lo
savulitu
lo
jai
napu
toalalo
sarazu
Telo
omalo
kulo
n-
jai
napu
l(a)
Lo
adaki
matalighu
lalo
kama
jai
sala
Bua
telo
lo
musanga
la
kon-
da-
adaki
gnuba
ko
s-
pugneghu
lalo
bo
Telo
ghoi
kau
rongorongo
n-
dai
toa
kau
rongorongoghu
pala
te
ko
gnuba
kona
tei:
Daisa
Ata
taugniata
tei.
Tegne
bo
ai
kukua
zalo
zuatiata
tei.
Ko
pia
nata
tegho
bo
ko
kukuazalo
zuati
te
gho
savuli
pozopozogholi:
Ata
batu
lo,
tada
zuba
lo
tone
na
ghoi
e
Lo
ghau
tughalo
ka
laui.
Zu
pa
ghanaghana
latulo
te
Lo
m-
Lo
m-
va
tone
lova
kau
botu
ko
adaki
lo
dai
vata
keghe
Telo
ghoi
ko
koghoni
soma
lo
pa
adakilo
te
ghoi
mataghi
tei.
Te
kukuazalo
pe
na
ghoi
lau
lameli
tei
zelo
Te
Daisa
patulo.
Telo
ala
tei.
Neu
jai
la
Bo
ngoili
lau
baia
tei.
Tulola,
ko
raghe
au
sogha
tegho
bo
ngoilighue.
Baia
tei
zeto
ai
kukuazalo
Tulola
Dukiputu
lo
pia
boghue.
Saka
pia
boghue.
Tuvi
la
sara
tulola,
laghaso
lau
lameli
tulola,
lo
samu
kaju
te(lo),
rongorongoghue
musanga
la
sua
kapikapisighu
Te
lo
sua
na
lau
enei
No
gnari
tone
na
atalo
te
no
kekealitu
lo
veji
ba
Lole.
Ropo
la
no
ghe
ka
novu
kiano
liaza
tai
Apoapoi
no
matali
teghe
lameni
tei
te
Ko
adaki
pono
lau
lamegnia
tei.
Pe
pa
adaki
gnuba
lamegni
kia
ai
ka
liazaghue
tei.
Daisa
patulo
tei.
Ropo
tulola
lova
ko
niuniu
bo
pisughia
telo;
sua
Ba
te
mai
kama
kulisoghaghue.
Telo
Dukiputu
na
tei:
Zu
alae
ko
A
nanaghiza
pono
sala
tei.
Apoi
ai
ekati
naka
savuli
kia,
no
pala
salaghu
pono
tei.
Jai
napu
la
sara
tulola
lova
kuighue
e
gh-
m-
mola
lau
Sakeli
kulo
solo
te
e
lova
ghuba
la
Ghobu
la
sua
lusu
Epi
tulola,
lova
sua
na
lo
ko
niuniu
buring(a)
ka
Telo
laka
savuli:
No
bo
te
pa
vodaghu
eneli
kia
sikano
buring(a)
ka
qeleale
tei.
Zeno
ghoi
sikano
ghoi
kova
kajia
abenili
kia,
ghoi
buring(a)
ka
qeleale.
Todo
pale
kajia
lau
zeno
buring(a)
ka
zaughali
lau
Zeno
no
na
ghavi
Kao
no
tokoghu
la
no
mane
mola
raghili
lau
sara
kia
no
mane
lighi
keghe
teno;
ko
nitognoko
leghe
Telo
Daisa
patulo
kukua
tei.
Katigne
pala
sala
tai,
no
alea
nanaghizagha.
Tulola,
Dukiputu
lova
koi
te
sua
lova
erilighue.
Lo
kukuaghagha
zeva
liaza
ka
ze
magnigha
la
Gnagnui
ghobu
laze
sara
voda
Buring(a)
Telo
Dukiputu
na
lo
ghase
la
lo
vudu
lo
madaki
kegheghu
la
ghaseghu
la
elakati
pa
tei
soma
adaki
kona
zaba
tai
tei
telo
Telo
lova
boghue.
Buagho
kajia
abenili.
Tulola
ghoi
lilighoza
keghe
patu
lo
kajia
zaughali.
Dukiputu
na
Pa
adakie
ka
na
Aiva
ailo
ivaghu
la
aiva
tone
loghoni
ae
zegne,
gheza
magnigha
loghoalighue.
Tulola,
tei
tulola
lova
ghavighue.
Bualo.
Bo
gnagnui
karango
tave
la
sara
teze
lo
mapagha
na
tei :
O
lo
pa
madakilo
ghoi
bo
kaui
Tialo
ghavi
kao
baia
lo
ba
mola
sighi
ghoghorali
lau
liaza
s-
sogha
avu
te
ko
adaki
kona
sogha
avu
teto
lo
mola
raghili
Zu
ai
ko
adakie
apoi
lo
sua
lo
verelo
gho
kengeali
tulolagho
tughoaza
zegho
Ko
vora
tegho
tubutubu
sua
tegho
gnapagnapasa
qaqoa
tegho
tei
sua
tubutubu
sua
mijila
lama
<<wip>>
kona
te
tatezu
apoi
ai
lo
sua
lova
verelo
kengealizu
Teighu
la
ghoma
pa
dai
qeleqele
lama
adaki
kona
te
tatezu
Lova
kekea
telo
adoadoghue.
Tone;
no
na
ko
dai
adaki
te
kau
zu
agni
na
ko
isarongo
te
Telo
Saraputu
na
tei:
Moka
lo
sua
lova
vereno
Agni
na
ghoi
n-
naka
ka
Agni
na
ghoi
nanaghinizu
teno
oma
ai
vere
Lo
la
te,
ailo
vata
kapisi
na
te
tate
kamenizu
aiko
no
madaki
komata.
Te
daisa
patulo
kama
no
madakie.
Omano
ghoi
soko
tai.
Tulola
/Dukiputu
lova
tei
patu
ko
tubutubus(a)
soma
adaki
ka
kau
kagha
paleghue.
Saraputu
na,
ko
vilavela
soma,
loma
adaki
kau
lo
ghoi
To
tonezalo
to
kama
aeghue
lo
Otaze
patu,
agni
na
liaza
Gnero
ko
puto;
tala
ko
javu.
• Waveform view • Interlinear Glossed Text • Utterance view
|