Utterance view

ap_cs_saraputu

Recording date2003-07-09
Speaker age56
Speaker sexm
Text genretraditional narrative
Extended corpusno



showing 1 - 100 of 286 • next


[1]
Kapis(i)tu toneo.
Kapisitu toneo.
Kapis(i)tu toneo.
[2]
Keredongau.
Keredongau.
Keredongau.
[3]
Pa magnigha
At one place.
Pa magnigha la.
[4]
Edo tonetoe, tova mama kaka te, pale sualo.
Two brothers, they were staying with their mother.
Edo tonetoe, / tova mama kaka te, / pale sualo.
[5]
To mau na ka
Their father had already died.
To mau na ka avei.
[6]
Pa manga la to patu lo duzi tone, na ghoghoana
One day while they were staying there, the big brother went up to the bush.
Pa manga la to patu / lo duzi tone, / na / ghoghoana la boi.
[7]
Lo duzi tone lo ninie, Dukiputu.
The name of the big brother was Dukiputu.
Lo duzi tone lo ninie, / Dukiputu.
[8]
Lo gnari lova ninie, Saraputu.
The name of the small one was Saraputu
Lo / gnari lova ninie, / Saraputu.
[9]
Kelo gnari na, magnigha la patu,
While the small one stayed at home, bonito splashed around.
Kelo gnari na, / magnigha la patu, / melo na ghoghoi.
[10]
Telo leghea telo aghozu.
He saw it and had a strong desire.
Telo leghea telo aghozu.
[11]
Telo lova tone tova m- mola sakeli kulo soloa telo; lova tone lova; tabuali sua lova ghau bo roilia telo; melo bo lo la
And he lifted the canoe belonging to him and his brother and put it seawards, and he draws his brother's bamboo on which he had put a tabu, and he went and fished bonito with it.
Telo lova / tone tova m- mola / sakeli kulo soloa telo; / lova tone lova; / tabuali sua lova / ghau / bo roilia telo; / melo bo lo la ghavilighue.
[12]
Kaotu kulo avua lo, atalegha na pale
Going from bushwards coming out seawards ten fall into the canoe.
Kaotu / kulo avua lo, / atalegha na / pale / mola la, / taui.
[13]
Telo kulotu kao avua lo atalegha
Then from seawards coming out bushwards ten fall.
Telo kulotu / kao avua lo atalegha na taui.
[14]
Telo ba piliza telo n- ghobu latu mala; avua lo, atalegha
Then he came and turned around and from the middle coming out along the coast ten fell inside.
Telo ba piliza telo n- / ghobu latu mala; / avua lo, / atalegha na pale taui.
[15]
Telo bo piliza telo ghoi tagha papale la bo avua lo
Then he turned around and also coming out on the upward side ten fell.
Telo bo / piliza telo ghoi tagha papale la bo avua lo atalegha na taui.
[16]
Te lo ghanaghana na teizu: Ka mananae,
Then his thoughts said: "It's enough now."
Te lo ghanaghana na teizu: / Ka mananae, lo na.
[17]
Tegne ka ka.
I'll go ashore.
Tegne ka ka.
[18]
Tei tulola lo ka kaghue lo
Spoke and then he went ashore.
Tei tulola lo ka kaghue lo na.
[19]
Ka te lova magnigha lo lo(va) mapagha lo melo nogholi lamemi telo lo mama kova nogho laua telo; bo zeva kuro sua tuvi la bo
Went ashore and he divided and gave the bonito to the people of his village, and he took his mother's share and went and put it in their kitchen.
Ka te lova / magnigha lo lo(va) mapagha / lo melo nogholi lamemi telo / lo mama kova nogho laua telo; / bo zeva / kuro sua tuvi la / bo lovughue.
[20]
Telo gha- lova tone lo ghau laua telo; lova lavu la ghoi lovu
Then the fishing bamboo, he took his brothers fishing bamboo, and put it properly at its place again.
Telo gha- lova tone lo ghau laua telo; lova lavu la ghoi lovu seralizu.
[21]
Zu qololi zelo; bozalili zelo.
But he had broken it, he had cracked it.
Zu / qololi zelo; / bozalili zelo.
[22]
Zu dada zelo, lova m- mau lova ei lova tone lova e ghau lova qololighu
And he was frightened because of the breaking of his father's, ei, his brother's bamboo.
Zu dada zelo, / lova m- mau lova / ei lova tone lova / e / ghau lova / qololighu la.
[23]
Telo lo ghanaghana na tei: Elakati ai(va) tone lo ba kialo ka gnakaghaze tai
And his thoughts said: "When my brother comes back he will chide me" said.
Telo lo ghanaghana na tei: Elakati ai(va) tone lo ba kialo ka gnakaghaze tai tei.
[24]
Telo bo n- lova lavu la, lovua telo patulo lo(va) tone
Then he went (and) put it back at its place and as he stayed his brother came back.
Telo bo n- / lova lavu la, / lovua telo / patulo / lo(va) tone na, / zabazu.
[25]
Telo qele keva lo mau e lo to- lova tone na Dukiputu na lova ghau leghealo
Then he looked around, his father, e, his brother, Dukiputu saw that his bamboo was wet.
Telo qele keva lo mau e lo to- lova tone na / Dukiputu na lova ghau leghealo te bonazu.
[26]
Telo tei: Saraputu; zu ai lova ghau no na te lau lo la ghavi; agni bo
Then he said: "And who's bamboo did you take to paddle with, mine or who's?" said.
Telo tei: Saraputu; / zu ai lova ghau no na te lau lo la ghavi; / agni bo ai tei.
[27]
Ka lo no no ghau; z- zu kibo zegne tone.
"Your bamboo, and I am guilty, brother.
Ka lo no no ghau; z- zu kibo zegne tone.
[28]
Qololi zegne.
I broke it.
Qololi zegne.
[29]
Melo na laua telo lau telo,
The bonito took it and took it and it broke."
Melo na laua telo lau telo, / bozalizazu.
[30]
Pio.
"Man,
Pio.
[31]
Zu lo ai lo(va) naqighu lano te
And who ordered you to take it?
Zu lo ai lo(va) naqighu lano te laui.
[32]
Lo la tegne te zovealizu sikalo pa na
That is why I forbid for anyone to touch it." said.
Lo la tegne te / zovealizu sikalo pa na taboliale tei.
[33]
Leghei no kiboghue.
"You see, you are guilty now.
Leghei no kiboghue.
[34]
Bua kama ailo ivaghu la.
Go now today.
Bua kama ailo ivaghu la.
[35]
Alalia no lolomi sua lo mavutu la no bo aiko ghau kova; tugha toa no bo dukuli
Any place you know you go and cut and bring the exact replacement of this bamboo.
Alalia no lolomi sua lo mavutu la no bo aiko ghau kova; / tugha toa no bo dukuli lau ba.
[36]
Telo, Saraputu na, ghanali lau
Then Saraputu doesn't know what to do.
Telo, / Saraputu na, / ghanali lau sasi.
[37]
Telo Dukiputu n(a) tei:
Then Dukiputu said: "Go.
Telo Dukiputu n(a) tei: Bua.
[38]
Ghomano ai ghau tugha lau tai tei kia, ailo ivaghu lagne nali sone tai tei.
If you don't bring my bamboo's replacement I will kill you today" he said.
Ghomano / ai ghau tugha lau / tai tei kia, / ailo ivaghu lagne nali sone tai tei.
[39]
Tulola, Saraputu lova lo mama bo kaka savuli: Mama kibo zegne.
Then he went to his mother and told her: "Mama I am guilty."
Tulola, / Saraputu lova / lo mama bo / kaka savuli: / Mama kibo zegne.
[40]
Ai tone lova ai duzi tone lova ghaugne qololizu.
My brother's, I broke my elder brother's bamboo.
Ai tone lova ai duzi tone lova / ghaugne / qololizu.
[41]
Bozaliza zelo.
It cracked.
Bozaliza zelo.
[42]
Telo kekeagnizu tegne ai lo lova a ghau lo tugha m- bo n- dukuli tei
Then he demands that I go and cut the change of this bamboo.
Telo kekeagnizu tegne ailo lova / a / ghau lo tugha m- / bo / dukuli tei.
[43]
Zu gnakalo savuli; ghoma ata mai magnigha la kao lau sua te vejie; zu lo sara sua veji lo te lo na leghe matali te
And he told me that the bamboo was not from behind (bushwards of) our place, but it was a bamboo that floated ashore, and he saw it, liked it and took it, he said.
Zu gnakalo savuli; / ghoma / ata / mai magnigha la kao / lau sua te vejie; zu lo sara sua veji lo te / lo na leghe matali te laui tei.
[44]
Teighu lalo tei gnaka savuli tegne ka bo lo tugha alalia lo m- veji lo batu otagne
That is what he told me, I have to go, the change, where the bamboo came from.
Teighu lalo / tei gnaka savuli tegne ka bo lo tugha alalia lo m- / veji lo batu otagne bo.
[45]
Lo tugha toa lau tei.
Take the exact replacement he said.
Lo tugha toa lau tei.
[46]
Ghoma tei kia, ai tone na ekati gnali sogne tai
If not my brother will kill me he said.
Ghoma tei kia, / ai tone na ekati gnali sogne tai tei.
[47]
Te lo mama kon(a) tei: Daisa patulo m- ai
And his mother said: "OK my child.
Te lo mama kon(a) tei: / Daisa patulo m- / ai zuba.
[48]
Bo nova ghanaghana manamanalia zeno ba ai lo no laghaso lau
Go prepare your belongings and then you come take your provisions.
Bo nova ghanaghana manamanalia zeno ba ailo no laghaso / lau.
[49]
Zeno tovoalighue nova tone lova ghanaghana salaghu.
Then you try to follow your brothers thought.
Zeno / tovoalighue nova tone lova / ghanaghana salaghu.
[50]
Tei tulola lo gnari lo gnari koko lova ka boghue.
Said and then the small, the small boy went already.
Tei tulola lo / gnari / lo gnari koko lova ka boghue.
[51]
Saraputu.
Saraputu.
Saraputu.
[52]
Mola tuvi la bua telo mola manamanalia telo selo manamanalia telo kajia; dulo
Went to the canoe house and he prepared the canoe and he prepared the sail and the paddle, all things.
Mola tuvi la bua telo / mola / manamanalia telo selo manamanalia telo kajia; / dulo kapisi.
[53]
Manamanali tulolalo mama kaka savulighu(e): Mama aiva kama bo teighue lo na
Prepared it and then he said to his mother: "Mama, I'm already about to go." said.
Manamanali tulolalo mama kaka savulighu(e): Mama / aiva kama / bo teighue lo na tei.
[54]
Tulolagho lova paraka kake; lova pizo sua tosu; lo lau lameli tulola, lo(va) ka bo ghuba l(a)
And then she take and gave him his bag of taro, his drinking water, and then he went and put it in the bow.
Tulolagho / lova / paraka kake; / lova pizo sua tosu; / lo / lau lameli tulola, / lo(va) ka bo / ghuba l(a) lovughue.
[55]
Teze lo mola sakeli (tu)lola, lo koi tulola, lo(va) ka boghue.
And they lifted the canoe and then he boarded (it) and then he went.
Teze lo mola sakeli (tu)lola, / lo koi tulola, / lo(va) ka boghue.
[56]
Bua telo po- pa molumolu la sarai.
Went and he reached an island.
Bua telo po- pa molumolu la sarai.
[57]
Telo molumolu lo- lova ghavili, molumolu sala lau bua, lo te pa piva la nap- piva napu
And as he paddeled along the island he reached a river, the mouth of a river.
Telo molumolu lo- lova / ghavili, / molumolu sala lau bua, lo te pa piva la / nap- / piva napu la ba sarai.
[58]
Telo tei: Ei; kuli na kagnika paraparai; tegne ata kaiata
Then he said: "Ei, the sun is too hot. I will go ashore here" said.
Telo tei: Ei; / kuli na kagnika paraparai; tegne ata kaiata tei.
[59]
Telo ngai jai lova napu la bo kaia telo; pugnea telo;
And he went ashore at the mouth of a big river and he washed and he rested.
Telo ngai jai lova / napu la bo kaia telo; / pugnea telo; / ghuas(a) toghoghue.
[60]
Lo na epiatu ghuas(a) toghoa lo, ghoi pame veji leghea lo te, lo jai latu
As he was sitting (there) resting he saw another bamboo from the river, the river carried it seawards (towards him).
Lo na epiatu ghuas(a) toghoa lo, / ghoi pame veji leghea lo te, / lo jai latu / jai na salili loma kuli bai.
[61]
Lo(va) leghea telo teighue: Lapoie kuli batu la na
He saw it and he said: "What is that coming seawards?" said.
Lo(va) leghea telo teighue: / Lapoie kuli batu la na tei.
[62]
Pozogho lo vejie tei.
"It looks like that bamboo" said.
Pozogho lo vejie tei.
[63]
Telo alu leghe seralia, ite sua lo vejie.
Then as he stood up to see it properly, it was really a bamboo.
Telo / alu leghe seralia, / ite sua lo vejie.
[64]
Sasalili sue kama.
It was already whittled.
Sasalili sue kama.
[65]
Telo, lova laua telo; Ei zu aikoke pa dai toma melo ghaue ka na tei.
And he took it and he said: "Ei, but this, this is one good bonito fishing bamboo."
Telo, / lova / laua telo; / Ei zu aikoke pa dai toma melo ghaue ka na tei.
[66]
Telo oma laua telo laghalughu pono palai.
And he didn't take it and he just stood it upright.
Telo oma / laua telo / laghalughu pono palai.
[67]
O elakatigne ai lo jai sala kaghu tovoali tai tei
"Oh, I will try to follow this river bushwards." said.
O; / elakatigne ailo jai sala kaghu tovoali tai tei.
[68]
Tulola, lova ota taungatu; muzi mal(i) tulola, lo(va) kama ota izighue jai napu la.
And then he stayed there, it became night and then he slept there, at the river mouth.
Tulola, / lova / ota taungatu; / muzi mal(i) tulola, lo(va) kama ota izighue / jai napu la.
[69]
Ropo tulola, izi iva lo ropo la lo(va) te teighu(e); lova laghaso lou lajua telo teighue: O ailo jaigne tovoali tai sala zegne, lo veji lo tave batu ota alalia lo tavula telo tei kegne (kiagne) ota mane vilivili dukudukughue
Morning and then, next morning he did like this, he finished his food and he said: "O, I will try to follow this river and choose and cut it at the bottom where the bamboo came floating from" said.
Ropo tulola, / izi iva lo ropo la lo(va) te teighu(e); / lova laghaso lou lajua telo teighue: O / ailo jaigne tovoali tai sala zegne, / lo / veji lo tave batu ota alalia lo tavula telo tei kegne (kiagne) / ota / mane vilivili dukudukughue tei.
[70]
Tulola lova kama lo jai, tamaja sala kaghue.
And then he went bushwards along the riverbank.
Tulola lova / kama lo jai, / tamaja sala kaghue.
[71]
Bua, telo kao ngai toa sughu kao boghu la lo bualo, pa adaki gnuba te, kegheagho jai la epialei, lo ngai
He went, and bushwards he, as he went very far up bushwards, he saw a girl that was sitting at the stream on a big stone.
Bua, telo kao / ngai toa / sughu kao boghu la lo bualo, / pa adaki gnuba te, / kegheagho jai la epialei, / lo ngai kato taghata.
[72]
Te lova topaghighue.
And he crept towards her.
Te lova topaghighue.
[73]
Apoi vata mapae.
"What kind of person?
Apoi vata mapae.
[74]
Apoi, baighoe magnigha na ata
Because there was no village here seawards.
Apoi, / baighoe magnigha na ata kulo.
[75]
Zu alatu ba sua mapae moka ela mapagha na ata
But a person from where? Maybe some people are here at the mountain.
Zu alatu ba sua mapae / moka ela mapagha na ata tetegha la.
[76]
Bo tei kia kao ailo jai la, lo manegha
Or maybe bushwards at this stream, at the sides."
Bo tei kia kao ailo jai la, / lo manegha la.
[77]
Telo keghe seraghia telo tei: O; ko mapae tei.
And he saw her properly and he said: "O, a human." said.
Telo keghe seraghia telo tei: O; / ko mapae tei.
[78]
Lova kau ghajeghue.
He startled her.
Lova / kau ghajeghue.
[79]
Hoi tei zelo.
"Hoi!" he said.
Hoi tei zelo.
[80]
Te ko a- adaki gnuba kona lilighoza leghe Al(a)tuno te
And the girl turned around (and) saw him, "From where are you coming?" (she) said.
Te ko a- / adaki gnuba kona / lilighoza leghe / Al(a)tuno te batu tei.
[81]
O agnine ni- agnigne tei sua magnigha la pale sue
O, me, me, I am living in such-and-such a village.
O agnine ni- agnigne / tei sua magnigha la pale sue agni na.
[82]
Te aiva tone lova loqo sua ghaugne lo la melo gh- ula telo,
And I went fishing with the the bamboo that my brother had found and it cracked.
Te / aiva tone lova / loqo sua ghaugne lo la melo gh- / ula telo, / bozalizazu.
[83]
Telo lo la gnakaghaze, lo la gnali
And he chided me because of that, wanted to kill me because of that.
Telo lo la gnakaghaze, / lo la gnali sogne tei.
[84]
Telo gnaka savuli ai ko m veji kova paletu lo mavutu toalagne lo veji tugha ghoi lau
And he said to me that I should get the replacement bamboo from the very place where this bamboo was from.
Telo gnaka savuli / aiko, m- / veji kova / paletu lo mavutu toalagne lo veji tugha ghoi / lau.
[85]
Lova ghau tugha tei.
The replacement of his fishing bamboo." (he) said.
Lova ghau tugha tei.
[86]
Teighu lagne te
That is why I came.
Teighu lagne te bazu.
[87]
Zu omagne lolomitu, alaliae.
But I don't know where about it is (the place of the bamboo).
Zu omagne lolomitu, / alaliae.
[88]
Zu ata kulo ailo jai lo napu lagne ghuasa toghoa moibi ghuas(a) toghoa lo pa veji na
But as I rested here seawards at the mouth of this river, rested yesterday, another bamboo floated by.
Zu ata kulo ailo jai lo napu lagne ghuasa toghoa / moibi ghuas(a) toghoa lo / pa / veji na ghoi tave boi.
[89]
Sasalili sua kama.
It was already whittled.
Sasalili sua kama.
[90]
Tegne leghe tei o omalo baighoza tai lo veji na ata kao ai lo ghau lova tave kuli batu
And I saw that, I said, o, it is quite possible that the bamboo is there bushwards from where this bamboo came floating seawards.
Tegne leghe tei / o / omalo baighoza tai / lo veji na ata kao ai / lo / ghau lova tave kuli batu otatu.
[91]
Zu ghomalo ghoi baighoza tai ataliatu te ai tone lova ghau na tave boi ghoi
And it is also quite possible that it is from hereabouts that my brother's bamboo also came floating, (I) said.
Zu ghomalo ghoi baighoza tai ataliatu te / ai tone lova ghau na tave boi ghoi tei.
[92]
Te ko adaki gnuba kona tei: Agni na te, dukumi neu some soghae
And the girl said: "I, they are ones that I cut and threw away." (she) said.
Te ko adaki gnuba kona tei: / Agni na te, / dukumi neu some soghae ze na tei.
[93]
Moibi no loqotu lole agni ata s- dukuli solo sue om(a) pa daie lo na
"That one you collected yesterday, I cut it here and threw it away, it was not a good one." she said.
Moibi no loqotu lole agni ata s- / dukuli solo sue om(a) pa daie lo na tei.
[94]
Zu lo no tone lo lo la vasikakatu lo ghaue, agni te dukuli neu solo sue oma pa daie lo te lo na
And this your brother's bamboo that he is so ungenerous about, I cut it and threw it away, it was not a good one that he should treat you like that because of it.
Zu lo no tone lo lo la vasikakatu lo ghaue, / agni te dukuli neu solo sue oma pa daie lo te lo na / lo la / teinitu.
[95]
Tei ko adaki gnuba
The girl said.
Tei ko adaki gnuba kona.
[96]
Ko lo vere solo tulol(a), tei sua savulighu pala (tia) lo tada zuba lova Saraputu lova ngai toa ghaseghue lo tave
When she talked like that, it made the boy, Saraputu, very happy in his heart.
Ko lo vere solo tulol(a), tei sua savulighu pala (tia) lo tada zuba lova / Saraputu lova ngai toa ghaseghue lo tave boli la.
[97]
Te ko adaki gnuba kona tei: Baboa teme tagha ai tuvi la
And the girl said: "Go past, let's go up to my house." (she) said.
Te ko adaki gnuba kona tei: / Baboa teme tagha ai tuvi la bo tei.
[98]
Aiva mau na ota
"My father is there." (she) said.
Aiva mau na ota tei.
[99]
Zu lo maue ghoma lo mapa.
But the father was not a human.
Zu lo maue / ghoma lo mapa.
[100]
Lo suae.
(He was) a giant.
Lo suae.

Text viewWaveform viewInterlinear Glossed Text