Utterance view

MEW-126-20130830

Recording date2013-08-30
Speaker age73
Speaker sexm
Text genrepersonal narrative
Extended corpusno



showing 1 - 100 of 197 • next


[1]
dalej něnto.
Weiter jetzt.
dalej něnto.
[2]
cele spěšnje
Wir haben sie dann ganz schnell aufgebaut, wir haben einen guten Vertrag bekommen.
cele spěšnje smy je pón natwarili, my s/ my smy jadno dobre dogrono dostali.
[3]
smy je pón natwarili my my smy jano dobre dogrono dostali
[4]
gmejna dostanjo kužde lěto dobre pjenjeze.
Die Gemeinde bekommt jedes Jahr gutes Geld.
gmejna dostanjo kužde lěto dobre pjenjeze.
[5]
a gaž buźomy źarjabne, buźo Drjenow dłujko bźez długow móc wobstaś.
Und wenn wir sparsam sind, dann wird Drehnow lange ohne Schulden bestehen können.
a gaž buźomy źarjabne, buźo Drjenow dłujko bźez długow móc wobstaś.
[6]
jano rozymne musymy wóstaś, gaž teke budu te case se někak měniś a te pjenjeze hyšći äh drobnjej
Wir müssen nur vernünftig bleiben, wenn sich auch die Zeiten irgendwie ändern werden und das Geld noch weniger wird.
jano rozymne musymy wóstaś, gaž teke budu te case se někak měniś a te pjenjeze hyšći äh drobnjej bywaś.
[7]
no jo,
Na ja, bis heute drehen und drehen sie sich und jedes Jahr bringen sie uns Geld ein.
no jo, až do źinsajšneg wóni se wjer/ wjertaju a wjertaju a kužde lěto nam pjenjeze namleju.
[8]
derje.
Gut.
derje.
[9]
do źinsajšneg wóni se wjer wjertaju a wjertaju a kužde lěto nam pjenjeze namleju
[10]
derje.
Gut.
derje.
[11]
něnto pśiźomy na Dešno, ja by to sobu brała teke hyšći, to jo jaden drugi rěd.
Jetzt kommen wir auf Dissen zu sprechen, ich würde das auch noch mit hinzunehmen, das ist ein anderes Gerät.
něnto pśiźomy na Dešno, ja by to sobu brała teke hyšći, to jo jaden drugi rěd.
[12]
Drjenow.
Drehnow.
Drjenow.
[13]
Drjenow. äh, jo, móžośo wy nejpjerwjej groniś, z kakich źělow no, moment
Drehnow. Ja, können Sie erstmal sagen, aus welchen Teilen ... na, einen Moment bitte.
Drjenow. äh, jo, móžośo wy nejpjerwjej groniś, z kakich źělow … no, moment …
[14]
no, co něnt.
Na, was denn nun.
no, co něnt.
[15]
něnto, z kótarych źělow ta stara wjas wobstoj. móśo tak sejźeś, ak sejźiśo.
Jetzt, aus welchen Teilen besteht das alte Dorf? Sie können so sitzen, wie Sie sitzen.
něnto, z kótarych źělow ta stara wjas wobstoj. móśo tak sejźeś, ak sejźiśo.
[16]
jo, jo, äh Drjenow
Ja, ja, Drehnow hatte das Dorf und dann einen Teil dort vorne von Turnow aus, den Teil hat man Budyn genannt.
jo, jo, äh Drjenow äh mějašo äh tu wjas a pón jaden źěl tam prědku wót Turnowa, to su Budyn pomjenjowali.
[17]
mějašo tu wjas a pón jaden źěl tam prědku wót Turnowa to su Budyn pomjenjowali
[18]
tam su te małe budki něga byli, te źěłaśerje, což su do Picnja šli źěłaś.
Dort standen damals diese kleinen Buden der Arbeiter, die nach Peitz arbeiten gegangen sind.
tam su te małe budki něga byli, te źěłaśerje, což su do Picnja šli źěłaś.
[19]
a äh howacej njejo było žednych drugich äh źělow how we
Und sonst gab es keine anderen Teile hier in Drehnow.
a äh howacej njejo było žednych drugich äh źělow how we Drjenowje.
[20]
to jo ta ceła wjas, ta kulowata była, wót äh pomnika how k nam.
Das ist das ganze Dorf, es war rundlich, vom Denkmal aus bis zu uns hier.
to jo ta ceła wjas, ta kulowata była, wót äh pomnika až how k nam.
[21]
a toś ten ta krotka droga do Hochozy tam jo teke něnto äh hyšći dalšych äh bydlenjow nastało ale howacej jo było to kompaktne
Und die kurze Straße nach Drachhausen, dort sind weitere Wohnungen entstanden, aber sonst war das kompakt.
a toś ten, ta krotka droga do Hochozy, tam jo teke něnto äh hyšći dalšych äh bydlenjow nastało, ale howacej jo było to kompaktne.
[22]
kak stara a kak wjelika jo ta stara wjas była?
Wie alt und wie groß war das alte Dorf?
kak stara a kak wjelika jo ta stara wjas była?
[23]
ta stara wjas äh jo
Das alte Dorf, ja,
ta stara wjas äh jo
[24]
ja som we janej starej chronice äh cytał äh deje äh su dejali äh raz pśesedliś se
ich habe in einer alten Chronik gelesen, dass sie mal umgesiedelt werden sollten.
ja som we jadnej starej chronice äh cytał, až äh deje äh su dejali raz pśesedliś se.
[25]
my mamy how jadnu äh jadnu łuku, źož gronimy stara
Wir haben wir eine alte Wiese, die wir altes Dorf nennen.
my mamy how jadnu äh jadnu łuku, źož gronimy stara wjas.
[26]
a tam su teke pśi äh źěłanju, pśi regulě/ äh pśi regulowanju su teke stare studnje namakali.
Und dort hat man auch beim Arbeiten, beim Regulieren, einen alten Brunnen gefunden.
a tam su teke pśi äh źěłanju, pśi regulě/ äh pśi regulowanju su teke stare studnje namakali.
[27]
to jo wopšawdźe była ta stara wjas blisko Małksy, ale dokulaž su kužde lěto abo kužde druge lěto mokše nogi měli,
Das ist wirklich das alte Dorf in der Nähe der Malxe, aber weil man jedes Jahr oder jedes zweite Jahr nasse Beine hatte,
to jo wopšawdźe była ta stara wjas blisko Małksy, ale dokulaž su kužde lěto abo kužde druge lěto mokše nogi měli,
[28]
pón su se äh na góru äh dali kus äh dalej wót teje Małkse.
hat man sich ein Stück weiter entfernt von der Malxe auf einen Berg begeben.
pón su se äh na góru äh dali kus äh dalej wót teje Małkse.
[29]
a toś jo to pón, no jo, ja by gronił někake styrista lěta buźo how wobstojaś.
Und daher ist das gekommen, na ja, ich würde sagen, dass das Dorf hier in etwa 400 Jahre bestehen wird.
a toś jo to pón, no jo, ja by gronił někake styrista lěta buźo how wobstojaś.
[30]
wšykne pola a łuki, což how su, te äh znanje hyšći wo äh kšutej serbskej äh rěcnej situaciji.
Alle Felder und Wiesen, die sich hier befinden, zeugen noch von einer gefestigten sorbischen Sprachsituation.
wšykne pola a łuki, což how su, te äh znanje hyšći wo äh kšutej serbskej äh rěcnej situaciji.
[31]
to jo how to polo, což se jadnorje Pola pomjenjujo.
Da gibt es hier das Feld, dass sich ganz einfach Pola nennt.
to jo how to polo, což se jadnorje Pola pomjenjujo.
[32]
jadna kšoma se pomjenjujo to Kamjentne.
Ein Rand wird Kamjentne genannt.
jadna kšoma se pomjenjujo to Kamjentne.
[33]
to jo to Šyroke, to jo, to su te Zagrody,
Da gibt es Šyroke, und die Zagrody,
to jo to Šyroke, to jo, to su te Zagrody,
[34]
to äh jo äh
da gibt es ...
to äh jo äh
[35]
to Běśowe to z ta Zrubalina
das Běśowe und die Zrubalina,
to Běśowe, to, ta Zrubalina,
[36]
also to su äh Wóśechowe to su take mjenja což äh Rola äh teke do Hochoze tam
und Wóśechowe, also, das sind solche Namen, auch die Rola, dort nach Drachhausen zu.
also to su äh Wóśechowe, to su take mjenja, což mě äh Rola, teke do Hochoze tam.
[37]
to, což nadpadnjo äh
Das, was mir auffällt,
to, což mě nadpadnjo äh
[38]
how ale Drjenow njama pśewjeliki äh areal, my mamy někake towzynt hektarjow wšykno nagromadu.
hier in Drehnow haben wir kein allzu großes Areal, wir haben alles insgesamt in etwa 1000 Hektar.
how ale Drjenow njama pśewjeliki äh areal, my mamy někake towzynt hektarjow wšykno nagromadu.
[39]
äh mało gole, wjele łuki a mjazy něco role.
Wenig Wald, viel Wiese und zwischendrin etwas Acker.
äh mało gole, wjele łuki a mjazy něco role.
[40]
ta rola něnto äh jo dosć äh dosć derje äh njaso dokulaž su äh tšošku ähm wurownali a
Der Acker bringt jetzt einen ziemlich guten Ertrag, weil man ihn ein wenig geebnet hat und
ta rola něnto äh jo dosć äh dosć derje njaso, dokulaž su äh tšošku ähm wurownali a
[41]
jo tšošku regulěrowane ta wóda.
das Wasser ein wenig reguliert werden kann.
jo tšošku regulěrowane ta wóda.
[42]
jo take pušćadło we Małksy nastało, wóni mógu woblewaś, ale wóni tek mógu dyž äh jo pśewjele wódy äh tu wódu zas wót/ äh /wóźowaś, wótwódowaś a
An der Malxe ist eine Schleuse entstanden, man kann die Felder bewässern, aber man kann das Wasser auch wieder ableiten, wenn zu viel Wasser abläuft.
jo take pušćadło we Małksy nastało, wóni mógu woblewaś, ale wóni tek mógu dyž äh jo pśewjele wódy äh tu wódu zas wót/ äh /wóźowaś, wótwódowaś a
[43]
no jo, to jo Drjenow.
Na ja, das ist Drehnow.
no jo, to jo Drjenow.
[44]
jo, a äh w Małksy su ryby byli něga.
Ja, und in der Malxe gab es früher Fische.
jo, a äh w Małksy su ryby byli něga.
[45]
jo. ale te äh rybaki, te, což je teke mam, te serbske rybaki, te skjarže,
Ja. Aber die Fischer, die wir hier auch haben, die sorbischen Fischer, die beschweren sich,
jo. ale te äh rybaki, te, což je teke mam, te serbske rybaki, te skjarže,
[46]
to njejo wěcej äh wjele äh wjele äh za äh ryby a za niźi někake äh organizmy we tej
dass es nicht mehr so viele Fische und irgendwelche Organismen in der Malxe gäbe.
to njejo wěcej äh wjele äh wjele äh za äh ryby a za niźi někake äh organizmy we tej äh Małksy.
[47]
to jo ta cysćona wóda z teje äh elektrarnje, z Janšojc howkol.
Das ist gesäubertes Wasser aus dem Kraftwerk Jänschwalde.
to jo ta cysćona wóda z teje äh elektrarnje, z Janšojc howkol.
[48]
a toś jo ta wój/ wóda ryjna.
Und daher ist das Wasser von geringer Qualität.
a toś jo ta wój/ wóda ryjna.
[49]
a wšykne ryby su se jo su wu <<wip>> łojone abo wu <<wip>> wuźone
Und alle Fische wurden abgefischt oder herausgeangelt.
a wšykne ryby äh su se, jo su wułojone abo wuwuźone.
[50]
a
Und ich weiß nicht, wie das ist. Ich habe jedenfalls die Klagen von ihnen gehört, das Wasser ist zu sauber.
a ja njewěm, kak to jo. ja som to skjarženje znejmjeńša wót nich słyšał, ta wóda jo pśecysta.
[51]
a, ale ja njewěm kak
Und, aber ...
a, ale …
[52]
to jo ja som to skjarženje znejmjeńša wót nich słyšał ta wóda jo pśecysta
[53]
a kak jo to raz było?
Und wie war das damals mal?
a kak jo to raz było?
[54]
raz jo było how wjele, wjele äh we kuždej małej groblicy su byli ryby, te su äh se teke bejnje wót rybow how žywili.
Damals gab es hier viele, viele Fische in jedem kleinen Graben, man hat sich hier auch stark von Fisch ernährt.
raz jo było how wjele, wjele äh we kuždej małej groblicy su byli ryby, te su äh se teke bejnje wót rybow how žywili.
[55]
to jo było Małksa, to jo było how äh ta Cartojska grobla how na Majberk. to jo była ta Goramśica how.
Da gab es die Malxe, es gab den Teufelsgraben hier in Maiberg. Es gab hier den Hammergraben.
to jo było Małksa, to jo było how äh ta Cartojska grobla how na Majberk. to jo była ta Goramśica how.
[56]
a pón äh we wšyknych tych mjeńšych äh źělkach teke we tej Kanawje jo było wjele, wjele rybow.
Und dann in allen den kleineren Teilen, auch in dem Kanal gab es viele, viele Fische.
a pón äh we wšyknych tych mjeńšych äh źělkach teke we tej Kanawje jo było wjele, wjele rybow.
[57]
äh my smy juž śi jaden źeń tom wulicowali a, ale źinsa dej zasej tam něco byś.
Wir haben dir bereits den einen Tag davon erzählt, aber heute soll da wieder etwas sein.
äh my smy juž śi jaden źeń wó tom wulicowali a, ale źinsa dej zasej tam něco byś.
[58]
škóda äh jo nastała ako su tu krowjecu groź Turnowje měli a te su pón äh gaž su te mlokowe äh rěd äh cysćili su tu wótwódu cele jadnorje do Kanawy pušćili
Ein Schaden ist entstanden, als man den Kuhstall in Turnow hatte und man dann die Milchgerätschaften gereinigt haben und das Abwasser ganz einfach in den Kanal abgelassen haben
škóda äh jo nastała, ako su tu krowjecu groź Turnowje měli a te su pón äh gaž su te mlokowe äh rěd cysćili, su tu wótwódu cele jadnorje do Kanawy pušćili
[59]
a toś jo była äh ta wóta kisała a wšykno jo se äh wuśěgnuło do
und daher war das Wasser sauer und alles ist in die Malxe gezogen.
a toś jo była äh ta wóta kisała a wšykno jo se äh wuśěgnuło do Małkse.
[60]
hmm, a kuždy, kužda wjas jo měła raz gat? srjejźa.
Hmm, und hatte jedes Dorf mal einen Teich? In der Mitte?
hmm, a kuždy, kužda wjas jo měła raz gat? srjejźa.
[61]
äh jo, to smy Drjenowje teke měli. ja wěm, te stej
Ja, den hatten wir auch in Drehnow. Ich weiß, dass es die beiden ...
äh jo, to smy Drjenowje teke měli. ja wěm, až te stej byłej …
[62]
grońśo hyšći raz, gat stej byłej
Sagen Sie es noch einmal, der Teich ...
grońśo hyšći raz, gat …
[63]
taki gat, dwa gata stej byłej, nic jano jaden, jadnogo som ja hyšći zeznał.
Solch ein Teich, es waren zwei Teiche, nicht nur einer, einen habe ich selbst noch kennengelernt.
taki gat, dwa gata stej byłej, nic jano jaden, jadnogo som ja hyšći zeznał.
[64]
ale tam su pón äh cełe lěto gusy broźili, něga su tam teke gaž te äh pastyrje su äh z tych łukow pśišli, pón su te krowy załožyli a su se tam napili.
Aber dort sind dann das ganze Jahr über Gänse gewatet, und damals haben dann auch die Kühe dort ihr letztes Futter bekommen und haben sich satt getrunken, wenn die Hirten von den Wiesen kamen.
ale tam su pón äh cełe lěto gusy broźili, něga su tam teke gaž te äh pastyrje su äh z tych łukow pśišli, pón su te krowy załožyli a su se tam napili.
[65]
to ga njejo było tak z tej wódu wšuźi. to su musali pón póceraś z tych studnjow.
Das war nicht überall so mit dem Wasser. Die mussten dann aus den Brunnen schöpfen.
to ga njejo było tak z tej wódu wšuźi. to su musali pón póceraś z tych studnjow.
[66]
a äh te krowy äh na <<wip>> pojś gaž su pón z tych äh łukow tam pśi teje Małksy pśišli
Und die Kühe mussten getränkt werden, wenn sie dann von den Wiesen bei der Malxe kamen.
a äh te krowy äh napojś, gaž su pón äh z tych äh łukow tam pśi teje Małksy pśišli.
[67]
a äh toś äh no jo, jo to äh te njejsu se pón wěcej do togo dali, pśewjele gusow a kackow jo tam äh
Und daher, na ja, dann ist man nicht mehr zum Teich gegangen, weil sich dort zu viele Gänse und Enten angesammelt hatten.
a äh toś äh no jo, jo to äh te njejsu se pón wěcej do togo dali, pśewjele gusow a kackow jo tam äh było.
[68]
plěło.
Sie sind geschwommen.
plěło.
[69]
plěło, a toś su jen zachytali.
Geschwommen, und daher hat man ihn zugeschüttet.
plěło, a toś su jen zachytali.
[70]
jano hyšći jaden, jaden taki, jaden, jadna taka studnja jo tam wóstała.
Nur noch ein, solch ein, ein Brunnen ist dort geblieben.
jano hyšći jaden, jaden taki, jaden, jadna taka studnja jo tam wóstała.
[71]
aby mogali měriś, kaka wusoka ta wóda jo.
Damit man messen kann, wie hoch das Wasser ist.
aby mogali měriś, kaka wusoka ta wóda jo.
[72]
hmm, äh kaka rola jo how kołowokoło, co su how kubłali?
Hmm, was für einen Acker gibt es hier rundherum, was hat man hier angebaut?
hmm, äh kaka rola jo how kołowokoło, co su how kubłali?
[73]
äh
Roggen, Hafer, Kartoffeln.
äh žyto, žyto, wows äh kulki.
[74]
něga a źinsa.žyto
Damals und heute.
něga a źinsa.
[75]
žyto wows äh
[76]
hyšći, móśo hyšći raz, äh su kubłali kulki
Noch einmal, können Sie noch einmal, man hat angebaut ...
hyšći, móśo hyšći raz, äh su kubłali …
[77]
äh wóni su kubłali žyto, wows a
Man hat Roggen, Hafer und Kartoffeln angebaut.
äh wóni su kubłali žyto, wows a kulki.
[78]
j/ jagły na kuždy pad a wšaku rěpku, golonkowu musym groniś, golonka jo była wjelgin wažna.
Hirse auf jeden Fall und verschiedenartige Rüben, Knöterich muss ich sagen, Knöterich war sehr wichtig.
j/ jagły na kuždy pad a wšaku rěpku, golonkowu musym groniś, golonka jo była wjelgin wažna.
[79]
pón äh su to byli te głuby, kolawy su wóni teke sami jědli. marchwej.
Dann gab es Runkelrüben, Kohlrüben hat man auch selbst gegessen. Mohrrüben.
pón äh su to byli te głuby, kolawy su wóni teke sami jědli. marchwej.
[80]
ale to su musali juž wubraś źož su te äh druge wěce měli pšenica njejo tak wjele było jeje
Aber das musste man schon auswählen, wo man die anderen Dinge hatte. Weizen gab es nicht so viel.
ale to su musali juž wubraś, źož su te äh druge wěce měli. pšenica njejo tak wjele było jeje.
[81]
ale wóno dawało teke äh lěpše kuse, źož pón äh jo to a druge lěpjej rosło, ale to su te burja tencas znali.
Aber es gab auch bessere Stücke, auf denen das ein oder andere besser wuchs, aber das wussten die Bauern damals.
ale wóno dawało teke äh lěpše kuse, źož pón äh jo to a druge lěpjej rosło, ale to su te burja tencas znali.
[82]
hmm, a kaki skot?
Hmm, und was für Vieh hatte man?
hmm, a kaki skot?
[83]
no jo, ja cu chopiś z tymi kónimi. gjardy jo był kuždy buŕ, což jo te kónje měł.
Na ja, ich will mit den Pferden beginnen. Es war jeder Bauer stolz, der Pferde sein Eigen nennen konnte.
no jo, ja cu chopiś z tymi kónimi. gjardy jo był kuždy buŕ, což jo te kónje měł.
[84]
a tych jo wótwardował a gaž su te krowy teke byli äh ryjne, a su dejali dawaś mloko,
Und die hat er gepflegt und auch wenn man magere Kühe hatte, und die sollten Milch geben,
a tych jo wótwardował a gaž su te krowy teke byli äh ryjne, a su dejali dawaś mloko,
[85]
to jo było pón taki směch pla ma/ młogego äh su se na äh nješykowanosć äh tam äh smjali,
das kam dann bei manchen solch ein Gespött auf und man hat sich über das Ungeschick lustig gemacht,
to jo było pón taki směch pla ma/ młogego äh su se na äh nješykowanosć äh tam äh smjali,
[86]
gaž te luźe su äh mało źěła měli, ale weto dwěju kónjowu dosć rědnje wufutrowanych,
wenn die Leute wenig Arbeit hatten, aber trotzdem zwei gut gefütterte Pferde im Stall zu stehen hatten,
gaž te luźe su äh mało źěła měli, ale weto dwěju kónjowu dosć rědnje wufutrowanych,
[87]
su byli samo tolarikowate. ja njewěm, wec wy to znajośo, gaž ja kóń jo wjelgin, wjelgin rědnje wufutrowany,
dass sie sogar ... waren. Ich weiß nicht, ob Sie das kennen, wenn ein Pferd sehr, sehr gut gefüttert ist,
až su byli samo tolarikowate. ja njewěm, wec wy to znajośo, gaž ja kóń jo wjelgin, wjelgin rědnje wufutrowany,
[88]
pón se äh su take äh su take äh źož te žyły su dołojce byli, to su pón byli take äh te, we tej äh we tej kožy take äh
dann bilden sich dort, wo sich unten die Adern befinden, da waren dann solche, in der Haut bildeten sich solche ...
pón se äh su take äh su take äh źož te žyły su dołojce byli, to su pón byli take äh te, we tej äh we tej kožy take äh
[89]
śamne, śamne äh se linije su byli.
solche dunklen Linien traten auf.
śamne, śamne äh se linije su byli.
[90]
a ja to hyšći se dopominam, ja som takich kónjow teke hyšći zeznał.
Und ich erinnere mich noch daran, ich habe solche Pferde auch noch kennengelernt.
a ja to hyšći se dopominam, ja som takich kónjow teke hyšći zeznał.
[91]
hmm.
Hmm.
hmm.
[92]
jo,
Ja, sonst ...
jo, howacej …
[93]
moment.
Einen Moment.
moment.
[94]
howacej
[95]
moment. Ja wótcynim jano něnto äh njejo ta kokoš wěcej how. pón jo to, ten głos jo pše/ jo, kak zbóžo hyšći a tak?
Moment. Ich öffne jetzt nur die Tür, jetzt ist es nicht mehr so laut, das Huhn ist nicht mehr hier. Dann ist das, der Lärm ist weg, ja, welches Vieh noch und so?
moment. Ja wótcynim jano něnto äh njejo ta kokoš wěcej how. pón jo to, ten głos jo pše/ jo, kak zbóžo hyšći a tak?
[96]
hmm.
Hmm.
hmm.
[97]
no jo, pór swinjow su měli a krowy.
Na ja, man hatte ein paar Schweine und Kühe.
no jo, pór swinjow su měli a krowy.
[98]
a howacej gusy, kokošy,
Und sonst noch Gänse, Hühner,
a howacej gusy, kokošy,
[99]
kornikele njejsu pla tych burjow byli tak äh rad wiźane äh te su äh gótowali źěło a wóni su měli drugego źěła na polach a äh we groźi dosć.
Karnickel waren bei den Bauern nicht so sehr gern gesehen, die haben viel Arbeit verursacht und man hatte genügend andere Arbeit auf den Feldern und im Stall.
kornikele njejsu pla tych burjow byli tak äh rad wiźane äh te su äh gótowali źěło a wóni su měli drugego źěła na polach a äh we groźi dosć.
[100]
wóni su äh wšykno z ruku móga/ měli źěłaś, samo to žyto su sekli z ruku a
Sie haben alles per Hand bearbeiten können, selbst den Roggen hat man per Hand gemäht und
wóni su äh wšykno z ruku móga/ měli źěłaś, samo to žyto su sekli z ruku a

Text viewInterlinear Glossed Text