Utterance viewMEW-126-20130830| Recording date | 2013-08-30 |
|---|
| Speaker age | 73 |
|---|
| Speaker sex | m |
|---|
| Text genre | personal narrative |
|---|
| Extended corpus | no |
|---|
showing 1 - 100 of 197 • next
[1]
dalej
něnto.
Weiter jetzt. dalej něnto.
[2]
Wir haben sie dann ganz schnell aufgebaut, wir haben einen guten Vertrag bekommen. cele spěšnje smy je pón natwarili, my s/ my smy jadno dobre dogrono dostali.
[3]
smy
je
pón
natwarili
my
my
smy
jano
dobre
dogrono
dostali
[4]
gmejna
dostanjo
kužde
lěto
dobre
pjenjeze.
Die Gemeinde bekommt jedes Jahr gutes Geld. gmejna dostanjo kužde lěto dobre pjenjeze.
[5]
a
gaž
buźomy
źarjabne,
buźo
Drjenow
dłujko
bźez
długow
móc
wobstaś.
Und wenn wir sparsam sind, dann wird Drehnow lange ohne Schulden bestehen können. a gaž buźomy źarjabne, buźo Drjenow dłujko bźez długow móc wobstaś.
[6]
jano
rozymne
musymy
wóstaś,
gaž
teke
budu
te
case
se
někak
měniś
a
te
pjenjeze
hyšći
äh
drobnjej
Wir müssen nur vernünftig bleiben, wenn sich auch die Zeiten irgendwie ändern werden und das Geld noch weniger wird. jano rozymne musymy wóstaś, gaž teke budu te case se někak měniś a te pjenjeze hyšći äh drobnjej bywaś.
[7]
Na ja, bis heute drehen und drehen sie sich und jedes Jahr bringen sie uns Geld ein. no jo, až do źinsajšneg wóni se wjer/ wjertaju a wjertaju a kužde lěto nam pjenjeze namleju.
[9]
do
źinsajšneg
wóni
se
wjer
wjertaju
a
wjertaju
a
kužde
lěto
nam
pjenjeze
namleju
[11]
něnto
pśiźomy
na
Dešno,
ja
by
to
sobu
brała
teke
hyšći,
to
jo
jaden
drugi
rěd.
Jetzt kommen wir auf Dissen zu sprechen, ich würde das auch noch mit hinzunehmen, das ist ein anderes Gerät. něnto pśiźomy na Dešno, ja by to sobu brała teke hyšći, to jo jaden drugi rěd.
[13]
Drjenow.
äh,
jo,
móžośo
wy
nejpjerwjej
groniś,
z
kakich
źělow
…
no,
moment
…
Drehnow. Ja, können Sie erstmal sagen, aus welchen Teilen ... na, einen Moment bitte. Drjenow. äh, jo, móžośo wy nejpjerwjej groniś, z kakich źělow … no, moment …
[14]
no,
co
něnt.
Na, was denn nun. no, co něnt.
[15]
něnto,
z
kótarych
źělow
ta
stara
wjas
wobstoj.
móśo
tak
sejźeś,
ak
sejźiśo.
Jetzt, aus welchen Teilen besteht das alte Dorf? Sie können so sitzen, wie Sie sitzen. něnto, z kótarych źělow ta stara wjas wobstoj. móśo tak sejźeś, ak sejźiśo.
[16]
Ja, ja, Drehnow hatte das Dorf und dann einen Teil dort vorne von Turnow aus, den Teil hat man Budyn genannt. jo, jo, äh Drjenow äh mějašo äh tu wjas a pón jaden źěl tam prědku wót Turnowa, to su Budyn pomjenjowali.
[17]
mějašo
tu
wjas
a
pón
jaden
źěl
tam
prědku
wót
Turnowa
to
su
Budyn
pomjenjowali
[18]
tam
su
te
małe
budki
něga
byli,
te
źěłaśerje,
což
su
do
Picnja
šli
źěłaś.
Dort standen damals diese kleinen Buden der Arbeiter, die nach Peitz arbeiten gegangen sind. tam su te małe budki něga byli, te źěłaśerje, což su do Picnja šli źěłaś.
[19]
a
äh
howacej
njejo
było
žednych
drugich
äh
źělow
how
we
Und sonst gab es keine anderen Teile hier in Drehnow. a äh howacej njejo było žednych drugich äh źělow how we Drjenowje.
[20]
to
jo
ta
ceła
wjas,
ta
kulowata
była,
wót
äh
pomnika
až
how
k
nam.
Das ist das ganze Dorf, es war rundlich, vom Denkmal aus bis zu uns hier. to jo ta ceła wjas, ta kulowata była, wót äh pomnika až how k nam.
[21]
a
toś
ten
ta
krotka
droga
do
Hochozy
tam
jo
teke
něnto
äh
hyšći
dalšych
äh
bydlenjow
nastało
ale
howacej
jo
było
to
kompaktne
Und die kurze Straße nach Drachhausen, dort sind weitere Wohnungen entstanden, aber sonst war das kompakt. a toś ten, ta krotka droga do Hochozy, tam jo teke něnto äh hyšći dalšych äh bydlenjow nastało, ale howacej jo było to kompaktne.
[22]
kak
stara
a
kak
wjelika
jo
ta
stara
wjas
była?
Wie alt und wie groß war das alte Dorf? kak stara a kak wjelika jo ta stara wjas była?
[23]
Das alte Dorf, ja, ta stara wjas äh jo
[24]
ja
som
we
janej
starej
chronice
äh
cytał
až
äh
deje
äh
su
dejali
äh
raz
pśesedliś
se
ich habe in einer alten Chronik gelesen, dass sie mal umgesiedelt werden sollten. ja som we jadnej starej chronice äh cytał, až äh deje äh su dejali raz pśesedliś se.
[25]
my
mamy
how
jadnu
äh
jadnu
łuku,
źož
gronimy
stara
Wir haben wir eine alte Wiese, die wir altes Dorf nennen. my mamy how jadnu äh jadnu łuku, źož gronimy stara wjas.
[26]
a
tam
su
teke
pśi
äh
źěłanju,
pśi
regulě/
äh
pśi
regulowanju
su
teke
stare
studnje
namakali.
Und dort hat man auch beim Arbeiten, beim Regulieren, einen alten Brunnen gefunden. a tam su teke pśi äh źěłanju, pśi regulě/ äh pśi regulowanju su teke stare studnje namakali.
[27]
to
jo
wopšawdźe
była
ta
stara
wjas
blisko
Małksy,
ale
dokulaž
su
kužde
lěto
abo
kužde
druge
lěto
mokše
nogi
měli,
Das ist wirklich das alte Dorf in der Nähe der Malxe, aber weil man jedes Jahr oder jedes zweite Jahr nasse Beine hatte, to jo wopšawdźe była ta stara wjas blisko Małksy, ale dokulaž su kužde lěto abo kužde druge lěto mokše nogi měli,
[28]
pón
su
se
äh
na
góru
äh
dali
kus
äh
dalej
wót
teje
Małkse.
hat man sich ein Stück weiter entfernt von der Malxe auf einen Berg begeben. pón su se äh na góru äh dali kus äh dalej wót teje Małkse.
[29]
a
toś
jo
to
pón,
no
jo,
ja
by
gronił
někake
styrista
lěta
buźo
how
wobstojaś.
Und daher ist das gekommen, na ja, ich würde sagen, dass das Dorf hier in etwa 400 Jahre bestehen wird. a toś jo to pón, no jo, ja by gronił někake styrista lěta buźo how wobstojaś.
[30]
wšykne
pola
a
łuki,
což
how
su,
te
äh
znanje
hyšći
wo
äh
kšutej
serbskej
äh
rěcnej
situaciji.
Alle Felder und Wiesen, die sich hier befinden, zeugen noch von einer gefestigten sorbischen Sprachsituation. wšykne pola a łuki, což how su, te äh znanje hyšći wo äh kšutej serbskej äh rěcnej situaciji.
[31]
to
jo
how
to
polo,
což
se
jadnorje
Pola
pomjenjujo.
Da gibt es hier das Feld, dass sich ganz einfach Pola nennt. to jo how to polo, což se jadnorje Pola pomjenjujo.
[32]
jadna
kšoma
se
pomjenjujo
to
Kamjentne.
Ein Rand wird Kamjentne genannt. jadna kšoma se pomjenjujo to Kamjentne.
[33]
to
jo
to
Šyroke,
to
jo,
to
su
te
Zagrody,
Da gibt es Šyroke, und die Zagrody, to jo to Šyroke, to jo, to su te Zagrody,
[34]
da gibt es ... to äh jo äh
[35]
to
Běśowe
to
z
ta
Zrubalina
das Běśowe und die Zrubalina, to Běśowe, to, ta Zrubalina,
[36]
also
to
su
äh
Wóśechowe
to
su
take
mjenja
což
mě
äh
Rola
äh
teke
do
Hochoze
tam
und Wóśechowe, also, das sind solche Namen, auch die Rola, dort nach Drachhausen zu. also to su äh Wóśechowe, to su take mjenja, což mě äh Rola, teke do Hochoze tam.
[37]
Das, was mir auffällt, to, což mě nadpadnjo äh
[38]
how
ale
Drjenow
njama
pśewjeliki
äh
areal,
my
mamy
někake
towzynt
hektarjow
wšykno
nagromadu.
hier in Drehnow haben wir kein allzu großes Areal, wir haben alles insgesamt in etwa 1000 Hektar. how ale Drjenow njama pśewjeliki äh areal, my mamy někake towzynt hektarjow wšykno nagromadu.
[39]
äh
mało
gole,
wjele
łuki
a
mjazy
něco
role.
Wenig Wald, viel Wiese und zwischendrin etwas Acker. äh mało gole, wjele łuki a mjazy něco role.
[40]
ta
rola
něnto
äh
jo
dosć
äh
dosć
derje
äh
njaso
dokulaž
su
äh
tšošku
ähm
wurownali
a
Der Acker bringt jetzt einen ziemlich guten Ertrag, weil man ihn ein wenig geebnet hat und ta rola něnto äh jo dosć äh dosć derje njaso, dokulaž su äh tšošku ähm wurownali a
[41]
jo
tšošku
regulěrowane
ta
wóda.
das Wasser ein wenig reguliert werden kann. jo tšošku regulěrowane ta wóda.
[42]
jo
take
pušćadło
we
Małksy
nastało,
wóni
mógu
woblewaś,
ale
wóni
tek
mógu
dyž
äh
jo
pśewjele
wódy
äh
tu
wódu
zas
wót/
äh
/wóźowaś,
wótwódowaś
a
An der Malxe ist eine Schleuse entstanden, man kann die Felder bewässern, aber man kann das Wasser auch wieder ableiten, wenn zu viel Wasser abläuft. jo take pušćadło we Małksy nastało, wóni mógu woblewaś, ale wóni tek mógu dyž äh jo pśewjele wódy äh tu wódu zas wót/ äh /wóźowaś, wótwódowaś a
[43]
Na ja, das ist Drehnow. no jo, to jo Drjenow.
[44]
jo,
a
äh
w
Małksy
su
ryby
byli
něga.
Ja, und in der Malxe gab es früher Fische. jo, a äh w Małksy su ryby byli něga.
[45]
jo.
ale
te
äh
rybaki,
te,
což
je
teke
mam,
te
serbske
rybaki,
te
skjarže,
Ja. Aber die Fischer, die wir hier auch haben, die sorbischen Fischer, die beschweren sich, jo. ale te äh rybaki, te, což je teke mam, te serbske rybaki, te skjarže,
[46]
to
njejo
wěcej
äh
wjele
äh
wjele
äh
za
äh
ryby
a
za
niźi
někake
äh
organizmy
we
tej
dass es nicht mehr so viele Fische und irgendwelche Organismen in der Malxe gäbe. to njejo wěcej äh wjele äh wjele äh za äh ryby a za niźi někake äh organizmy we tej äh Małksy.
[47]
to
jo
ta
cysćona
wóda
z
teje
äh
elektrarnje,
z
Janšojc
howkol.
Das ist gesäubertes Wasser aus dem Kraftwerk Jänschwalde. to jo ta cysćona wóda z teje äh elektrarnje, z Janšojc howkol.
[48]
a
toś
jo
ta
wój/
wóda
ryjna.
Und daher ist das Wasser von geringer Qualität. a toś jo ta wój/ wóda ryjna.
[49]
a
wšykne
ryby
su
se
jo
su
wu
<<wip>>
łojone
abo
wu
<<wip>>
wuźone
Und alle Fische wurden abgefischt oder herausgeangelt. a wšykne ryby äh su se, jo su wułojone abo wuwuźone.
[50]
Und ich weiß nicht, wie das ist. Ich habe jedenfalls die Klagen von ihnen gehört, das Wasser ist zu sauber. a ja njewěm, kak to jo. ja som to skjarženje znejmjeńša wót nich słyšał, ta wóda jo pśecysta.
[52]
to
jo
ja
som
to
skjarženje
znejmjeńša
wót
nich
słyšał
ta
wóda
jo
pśecysta
[53]
a
kak
jo
to
raz
było?
Und wie war das damals mal? a kak jo to raz było?
[54]
raz
jo
było
how
wjele,
wjele
äh
we
kuždej
małej
groblicy
su
byli
ryby,
te
su
äh
se
teke
bejnje
wót
rybow
how
žywili.
Damals gab es hier viele, viele Fische in jedem kleinen Graben, man hat sich hier auch stark von Fisch ernährt. raz jo było how wjele, wjele äh we kuždej małej groblicy su byli ryby, te su äh se teke bejnje wót rybow how žywili.
[55]
to
jo
było
Małksa,
to
jo
było
how
äh
ta
Cartojska
grobla
how
na
Majberk.
to
jo
była
ta
Goramśica
how.
Da gab es die Malxe, es gab den Teufelsgraben hier in Maiberg. Es gab hier den Hammergraben. to jo było Małksa, to jo było how äh ta Cartojska grobla how na Majberk. to jo była ta Goramśica how.
[56]
a
pón
äh
we
wšyknych
tych
mjeńšych
äh
źělkach
teke
we
tej
Kanawje
jo
było
wjele,
wjele
rybow.
Und dann in allen den kleineren Teilen, auch in dem Kanal gab es viele, viele Fische. a pón äh we wšyknych tych mjeńšych äh źělkach teke we tej Kanawje jo było wjele, wjele rybow.
[57]
äh
my
smy
juž
śi
jaden
źeń
wó
tom
wulicowali
a,
ale
źinsa
dej
zasej
tam
něco
byś.
Wir haben dir bereits den einen Tag davon erzählt, aber heute soll da wieder etwas sein. äh my smy juž śi jaden źeń wó tom wulicowali a, ale źinsa dej zasej tam něco byś.
[58]
škóda
äh
jo
nastała
ako
su
tu
krowjecu
groź
Turnowje
měli
a
te
su
pón
äh
gaž
su
te
mlokowe
äh
rěd
äh
cysćili
su
tu
wótwódu
cele
jadnorje
do
Kanawy
pušćili
Ein Schaden ist entstanden, als man den Kuhstall in Turnow hatte und man dann die Milchgerätschaften gereinigt haben und das Abwasser ganz einfach in den Kanal abgelassen haben škóda äh jo nastała, ako su tu krowjecu groź Turnowje měli a te su pón äh gaž su te mlokowe äh rěd cysćili, su tu wótwódu cele jadnorje do Kanawy pušćili
[59]
a
toś
jo
była
äh
ta
wóta
kisała
a
wšykno
jo
se
äh
wuśěgnuło
do
und daher war das Wasser sauer und alles ist in die Malxe gezogen. a toś jo była äh ta wóta kisała a wšykno jo se äh wuśěgnuło do Małkse.
[60]
hmm,
a
kuždy,
kužda
wjas
jo
měła
raz
gat?
srjejźa.
Hmm, und hatte jedes Dorf mal einen Teich? In der Mitte? hmm, a kuždy, kužda wjas jo měła raz gat? srjejźa.
[61]
äh
jo,
to
smy
Drjenowje
teke
měli.
ja
wěm,
až
te
stej
Ja, den hatten wir auch in Drehnow. Ich weiß, dass es die beiden ... äh jo, to smy Drjenowje teke měli. ja wěm, až te stej byłej …
[62]
grońśo
hyšći
raz,
gat
…stej
byłej
Sagen Sie es noch einmal, der Teich ... grońśo hyšći raz, gat …
[63]
taki
gat,
dwa
gata
stej
byłej,
nic
jano
jaden,
jadnogo
som
ja
hyšći
zeznał.
Solch ein Teich, es waren zwei Teiche, nicht nur einer, einen habe ich selbst noch kennengelernt. taki gat, dwa gata stej byłej, nic jano jaden, jadnogo som ja hyšći zeznał.
[64]
ale
tam
su
pón
äh
cełe
lěto
gusy
broźili,
něga
su
tam
teke
gaž
te
äh
pastyrje
su
äh
z
tych
łukow
pśišli,
pón
su
te
krowy
załožyli
a
su
se
tam
napili.
Aber dort sind dann das ganze Jahr über Gänse gewatet, und damals haben dann auch die Kühe dort ihr letztes Futter bekommen und haben sich satt getrunken, wenn die Hirten von den Wiesen kamen. ale tam su pón äh cełe lěto gusy broźili, něga su tam teke gaž te äh pastyrje su äh z tych łukow pśišli, pón su te krowy załožyli a su se tam napili.
[65]
to
ga
njejo
było
tak
z
tej
wódu
wšuźi.
to
su
musali
pón
póceraś
z
tych
studnjow.
Das war nicht überall so mit dem Wasser. Die mussten dann aus den Brunnen schöpfen. to ga njejo było tak z tej wódu wšuźi. to su musali pón póceraś z tych studnjow.
[66]
a
äh
te
krowy
äh
na
<<wip>>
pojś
gaž
su
pón
z
tych
äh
łukow
tam
pśi
teje
Małksy
pśišli
Und die Kühe mussten getränkt werden, wenn sie dann von den Wiesen bei der Malxe kamen. a äh te krowy äh napojś, gaž su pón äh z tych äh łukow tam pśi teje Małksy pśišli.
[67]
a
äh
toś
äh
no
jo,
jo
to
äh
te
njejsu
se
pón
wěcej
do
togo
dali,
pśewjele
gusow
a
kackow
jo
tam
äh
Und daher, na ja, dann ist man nicht mehr zum Teich gegangen, weil sich dort zu viele Gänse und Enten angesammelt hatten. a äh toś äh no jo, jo to äh te njejsu se pón wěcej do togo dali, pśewjele gusow a kackow jo tam äh było.
[68]
plěło.
Sie sind geschwommen. plěło.
[69]
plěło,
a
toś
su
jen
zachytali.
Geschwommen, und daher hat man ihn zugeschüttet. plěło, a toś su jen zachytali.
[70]
jano
hyšći
jaden,
jaden
taki,
jaden,
jadna
taka
studnja
jo
tam
wóstała.
Nur noch ein, solch ein, ein Brunnen ist dort geblieben. jano hyšći jaden, jaden taki, jaden, jadna taka studnja jo tam wóstała.
[71]
aby
mogali
měriś,
kaka
wusoka
ta
wóda
jo.
Damit man messen kann, wie hoch das Wasser ist. aby mogali měriś, kaka wusoka ta wóda jo.
[72]
hmm,
äh
kaka
rola
jo
how
kołowokoło,
co
su
how
kubłali?
Hmm, was für einen Acker gibt es hier rundherum, was hat man hier angebaut? hmm, äh kaka rola jo how kołowokoło, co su how kubłali?
[73]
Roggen, Hafer, Kartoffeln. äh žyto, žyto, wows äh kulki.
[74]
Damals und heute. něga a źinsa.
[76]
hyšći,
móśo
hyšći
raz,
äh
su
kubłali
…kulki
Noch einmal, können Sie noch einmal, man hat angebaut ... hyšći, móśo hyšći raz, äh su kubłali …
[77]
äh
wóni
su
kubłali
žyto,
wows
a
Man hat Roggen, Hafer und Kartoffeln angebaut. äh wóni su kubłali žyto, wows a kulki.
[78]
j/
jagły
na
kuždy
pad
a
wšaku
rěpku,
golonkowu
musym
groniś,
golonka
jo
była
wjelgin
wažna.
Hirse auf jeden Fall und verschiedenartige Rüben, Knöterich muss ich sagen, Knöterich war sehr wichtig. j/ jagły na kuždy pad a wšaku rěpku, golonkowu musym groniś, golonka jo była wjelgin wažna.
[79]
pón
äh
su
to
byli
te
głuby,
kolawy
su
wóni
teke
sami
jědli.
marchwej.
Dann gab es Runkelrüben, Kohlrüben hat man auch selbst gegessen. Mohrrüben. pón äh su to byli te głuby, kolawy su wóni teke sami jědli. marchwej.
[80]
ale
to
su
musali
juž
wubraś
źož
su
te
äh
druge
wěce
měli
pšenica
njejo
tak
wjele
było
jeje
Aber das musste man schon auswählen, wo man die anderen Dinge hatte. Weizen gab es nicht so viel. ale to su musali juž wubraś, źož su te äh druge wěce měli. pšenica njejo tak wjele było jeje.
[81]
ale
wóno
dawało
teke
äh
lěpše
kuse,
źož
pón
äh
jo
to
a
druge
lěpjej
rosło,
ale
to
su
te
burja
tencas
znali.
Aber es gab auch bessere Stücke, auf denen das ein oder andere besser wuchs, aber das wussten die Bauern damals. ale wóno dawało teke äh lěpše kuse, źož pón äh jo to a druge lěpjej rosło, ale to su te burja tencas znali.
[82]
hmm,
a
kaki
skot?
Hmm, und was für Vieh hatte man? hmm, a kaki skot?
[83]
no
jo,
ja
cu
chopiś
z
tymi
kónimi.
gjardy
jo
był
kuždy
buŕ,
což
jo
te
kónje
měł.
Na ja, ich will mit den Pferden beginnen. Es war jeder Bauer stolz, der Pferde sein Eigen nennen konnte. no jo, ja cu chopiś z tymi kónimi. gjardy jo był kuždy buŕ, což jo te kónje měł.
[84]
a
tych
jo
wótwardował
a
gaž
su
te
krowy
teke
byli
äh
ryjne,
a
su
dejali
dawaś
mloko,
Und die hat er gepflegt und auch wenn man magere Kühe hatte, und die sollten Milch geben, a tych jo wótwardował a gaž su te krowy teke byli äh ryjne, a su dejali dawaś mloko,
[85]
to
jo
było
pón
taki
směch
pla
ma/
młogego
äh
su
se
na
äh
nješykowanosć
äh
tam
äh
smjali,
das kam dann bei manchen solch ein Gespött auf und man hat sich über das Ungeschick lustig gemacht, to jo było pón taki směch pla ma/ młogego äh su se na äh nješykowanosć äh tam äh smjali,
[86]
gaž
te
luźe
su
äh
mało
źěła
měli,
ale
weto
dwěju
kónjowu
dosć
rědnje
wufutrowanych,
wenn die Leute wenig Arbeit hatten, aber trotzdem zwei gut gefütterte Pferde im Stall zu stehen hatten, gaž te luźe su äh mało źěła měli, ale weto dwěju kónjowu dosć rědnje wufutrowanych,
[87]
až
su
byli
samo
tolarikowate.
ja
njewěm,
wec
wy
to
znajośo,
gaž
ja
kóń
jo
wjelgin,
wjelgin
rědnje
wufutrowany,
dass sie sogar ... waren. Ich weiß nicht, ob Sie das kennen, wenn ein Pferd sehr, sehr gut gefüttert ist, až su byli samo tolarikowate. ja njewěm, wec wy to znajośo, gaž ja kóń jo wjelgin, wjelgin rědnje wufutrowany,
[88]
pón
se
äh
su
take
äh
su
take
äh
źož
te
žyły
su
dołojce
byli,
to
su
pón
byli
take
äh
te,
we
tej
äh
we
tej
kožy
take
äh
dann bilden sich dort, wo sich unten die Adern befinden, da waren dann solche, in der Haut bildeten sich solche ... pón se äh su take äh su take äh źož te žyły su dołojce byli, to su pón byli take äh te, we tej äh we tej kožy take äh
[89]
śamne,
śamne
äh
se
linije
su
byli.
solche dunklen Linien traten auf. śamne, śamne äh se linije su byli.
[90]
a
ja
to
hyšći
se
dopominam,
ja
som
takich
kónjow
teke
hyšći
zeznał.
Und ich erinnere mich noch daran, ich habe solche Pferde auch noch kennengelernt. a ja to hyšći se dopominam, ja som takich kónjow teke hyšći zeznał.
[92]
Ja, sonst ... jo, howacej …
[95]
moment.
Ja
wótcynim
jano
něnto
äh
njejo
ta
kokoš
wěcej
how.
pón
jo
to,
ten
głos
jo
pše/
jo,
kak
zbóžo
hyšći
a
tak?
Moment. Ich öffne jetzt nur die Tür, jetzt ist es nicht mehr so laut, das Huhn ist nicht mehr hier. Dann ist das, der Lärm ist weg, ja, welches Vieh noch und so? moment. Ja wótcynim jano něnto äh njejo ta kokoš wěcej how. pón jo to, ten głos jo pše/ jo, kak zbóžo hyšći a tak?
[97]
no
jo,
pór
swinjow
su
měli
a
krowy.
Na ja, man hatte ein paar Schweine und Kühe. no jo, pór swinjow su měli a krowy.
[98]
Und sonst noch Gänse, Hühner, a howacej gusy, kokošy,
[99]
kornikele
njejsu
pla
tych
burjow
byli
tak
äh
rad
wiźane
äh
te
su
äh
gótowali
źěło
a
wóni
su
měli
drugego
źěła
na
polach
a
äh
we
groźi
dosć.
Karnickel waren bei den Bauern nicht so sehr gern gesehen, die haben viel Arbeit verursacht und man hatte genügend andere Arbeit auf den Feldern und im Stall. kornikele njejsu pla tych burjow byli tak äh rad wiźane äh te su äh gótowali źěło a wóni su měli drugego źěła na polach a äh we groźi dosć.
[100]
wóni
su
äh
wšykno
z
ruku
móga/
měli
źěłaś,
samo
to
žyto
su
sekli
z
ruku
a
Sie haben alles per Hand bearbeiten können, selbst den Roggen hat man per Hand gemäht und wóni su äh wšykno z ruku móga/ měli źěłaś, samo to žyto su sekli z ruku a
Text view • Interlinear Glossed Text
|