Utterance viewMEW-062-20121023| Recording date | 2012-10-23 |
|---|
| Speaker age | 86 |
|---|
| Speaker sex | m |
|---|
| Text genre | personal narrative |
|---|
| Extended corpus | no |
|---|
showing 1 - 100 of 101 • next
[3]
Ja, wenn du in einem Dorf lebst, jo, gaž we jadnej jsy labujoš,
[4]
z
tymi
luźimi
pśiźo
gromadu,
wenn man mit den Leuten zusammenkommt, z tymi luźimi pśiźo gromadu,
[5]
to
jo
wjelgin
rědnje,
ja
njekśěł
za
nikula
měsće
labowaś.
das ist sehr schön, ich würde um keinen Preis in der Stadt wohnen wollen. to jo wjelgin rědnje, ja njekśěł za nikula měsće labowaś.
[6]
ja
som
tak
glucny,
ak
Žylowje
labuju.
Ich bin so glücklich, dass ich in Sielow lebe. ja som tak glucny, ak Žylowje labuju.
[7]
mam
dobre
suseźi,
znaju
wšykne
luźe
Žylowje,
Ich habe gute Nachbarn, kenne alle Leute in Sielow, mam dobre suseźi, znaju wšykne luźe Žylowje,
[8]
gaž
pśiźoš
na
drogu,
to
se
wuwitaš,
wenn man auf die Straße geht, begrüßt man sich, gaž pśiźoš na drogu, to se wuwitaš,
[9]
pówědaš
z
nimi,
co
dajo
nowego
we
jsy,
a
to
jo
tak
rědnje.
spricht mit ihnen, was es Neues im Dorf gibt und das ist so schön. pówědaš z nimi, co dajo nowego we jsy, a to jo tak rědnje.
[10]
ja
njekśěł
a
njekśěł
do
města
śěgnuś.
za
nikula!
pón
lubjej
na
kjarchob
ak
do
města!
Ich wollte und würde nicht in die Stadt ziehen wollen. Um keinen Preis! Dann lieber auf den Friedhof als in die Stadt! ja njekśěł a njekśěł do města śěgnuś. za nikula! pón lubjej na kjarchob ak do města!
[11]
jo,
tak
to
jo.
ja
cu
wam
raz
äh
na
krotko
groniś,
Ja, so ist es. Ich will euch mal äh kurz sagen, jo, tak to jo. ja cu wam raz äh na krotko groniś,
[12]
äh,
my
swěśimy
we
našych
jsach
wjelgin
wjele,
musym
groniś.
Äh, wir feiern auf unseren Dörfern sehr viel, muss ich sagen. äh, my swěśimy we našych jsach wjelgin wjele, musym groniś.
[13]
jo
äh
kak
to
to
cełe
lěto
pś
z
tymi
swěźenimi
jo
Ja, äh, wie ist es das ganze Jahr mit diesen Festlichkeiten? jo, äh, kak to to cełe lěto z tymi swěźenimi jo?
[14]
äh,
my
zachopijomy,
my
ga,
Žylow
jo
był,
był
burski
/a
wjas,
Äh, wir beginnen, wir ja, Sielow war ein bäuerliches Dorf. äh, my zachopijomy, my ga, Žylow jo był, był burski /a wjas,
[16]
to
ma
wšykno
z
tym
serbskim
a
z
tym
burskim
cynjenjeju,
kak
my
how
hyšće
labujomy,
te
stare.
Das hat alles mit dem Sorbischen und dem Bäuerlichen zu tun, wie wir, die Alten, hier noch leben. to ma wšykno z tym serbskim a z tym burskim cynjenjeju, kak my how hyšće labujomy, te stare.
[17]
te
nowe,
ak
su
pśiśěgnuli,
no
jo,
äh
wóni
młogi
raz
głowu
tśěsu,
Die Neuen, die zugezogen sind, na ja, äh sie schütteln manchmal den Kopf, te nowe, ak su pśiśěgnuli, no jo, äh wóni młogi raz głowu tśěsu,
[18]
młogi
raz
se
wjasele
młogi
raz
tek
gronje
comu
to
te
stare
hyšće
gótuju
manchmal freuen sie sich, manchmal sagen sie auch: "Wozu machen die Alten das eigentlich noch?" młogi raz se wjasele, młogi raz […] tek gronje: „comu to te stare hyšće gótuju?“
[19]
ale
my
smy
glucnje
z
tym
žywjenjom,
ak
wót
małkego
do
starego
smy
narosli.
Aber wir sind glücklich mit dem Leben, wie wir von kleinauf bis ins hohe Alter aufgewachsen sind. ale my smy glucnje z tym žywjenjom, ak wót małkego do starego smy narosli.
[20]
tak
to
jo
źinsa
hyšćer.
jo,
äh
So ist das heute noch. Ja, äh ... tak to jo źinsa hyšćer. jo, äh …
[21]
ja
cu
wam
groniś,
zachopijomy
pśi
nas
we
tom
burskem,
to
jo
ten
zapust.
Ich will euch sagen, wir beginnen bei uns mit dem Bäuerlichen, das ist die Fastnacht. ja cu wam groniś, zachopijomy pśi nas we tom burskem, to jo ten zapust.
[22]
zyma
äh
f
to
jo
februaru
we
tom
casu
jo
hyšćer
zyma
äh
n
nejžpjerwjej
jo
tak
było
jo
było
äh
zymje
su
te
źowća
měli
äh
pśězu
Winter, äh das ist im Februar, zu dieser Zeit ist es noch Winter. Äh war es erstmal so, es war äh ... Im Winter hatten die Mädchen äh Spinnabende. zyma, äh f/ to jo februaru, we tom casu jo hyšćer zyma. äh nejžpjerwjej jo tak było, jo było äh … zymje su te źowća měli äh pśězu.
[23]
to
ga
wěc
njej.
to
ga
bywa,
wšykno
te
stare,
äh
což
jo
něga
było,
bywa
immer
mjenjej.
Das gibt es nicht mehr. Das war einst einmal, all das alte, äh, was einst war, wird immer weniger. to ga wěc njej. to ga bywa, wšykno te stare, äh což jo něga było, bywa immer mjenjej.
[24]
ale
něco
wót
togo
jo
tek
hyšćer
wóstało.
Aber einiges davon ist noch geblieben. ale něco wót togo jo tek hyšćer wóstało.
[25]
ale
ten
zapust
wordujo
hyšće
wjelgin,
wjelgin
rědnje
swěśony.
Aber die Fastnacht wird noch sehr, sehr schön gefeiert. ale ten zapust wordujo hyšće wjelgin, wjelgin rědnje swěśony.
[26]
gaž
ja
se
domarkuju,
pó
tej
wójnje
äh
jo
to
wšykno
tak
wusnuło.
to
jo
było
tak
sćicha!
Wenn ich mich recht erinnere, dann ist das alles nach dem Krieg äh eingeschlummert. Es war so still geworden. gaž ja se domarkuju, pó tej wójnje äh jo to wšykno tak wusnuło. to jo było tak sćicha!
[27]
luźe
su
byli
tužne
a
pón
su
chopili
zas
te
swěźenje,
Die Leute waren traurig und dann begannen sie wieder zu feiern, luźe su byli tužne a pón su chopili zas te swěźenje,
[28]
wóni
su
zas
wulabowali
k
se
mysle
na
te
młode
dny
ako
wóni
su
byli
tek
młode
sie haben es wieder belebt, denken an die jungen Tage, als sie auch noch jung waren ... wóni su zas wulabowali, se mysle na te młode dny, ako wóni su byli tek młode …
[29]
to
žywjenje
jo
było
teke
rědne,
ronške
žarjabne
a
chudowne
młoge
raz
a
wjele,
wjele
źěła.
Das Leben war auch schön, obwohl die sparsam und ärmlich manchmal und viel, viel Arbeit. to žywjenje jo było teke rědne, ronške žarjabne a chudowne młoge raz a wjele, wjele źěła.
[30]
ale
te
luźe
su
byli
spokojom.
Aber die Leute waren zufrieden. ale te luźe su byli spokojom.
[31]
šlim,
šlim
jo
było,
až
ta
wójna
pśišła.
a
Bog
źěkujo,
až
wěc
žedna,
žedna
wójna
njeby
wěcej
pśišła.
Schlimm, schlimm war es, dass der Krieg kam. Gottseidank, dass kein Krieg mehr gekommen wäre. šlim, šlim jo było, až ta wójna pśišła. a Bog źěkujo, až wěc žedna, žedna wójna njeby wěcej pśišła.
[32]
to
jo
to
šlimnjejše,
ja
som
tek
dolabował
wójnu,
som
był
sam
wójak.
Das ist das schlimmste, ich habe den Krieg ebenfalls erlebt, war selbst Soldat. to jo to šlimnjejše, ja som tek dolabował wójnu, som był sam wójak.
[33]
to
jo
to
šlimnjejše,
což
wó
žywjenju
moš
dolabowaś,
až
musyš
do
wójny
śěgnuś.
Das ist das schlimmste, was man im Leben erleben kann, dass man in den Krieg ziehen muss. to jo to šlimnjejše, což wó žywjenju moš dolabowaś, až musyš do wójny śěgnuś.
[34]
abol
swóje
luźe
do
wójny
a
pón
padnu
a
njepśidu
wěc
domoj.
Oder, wenn deine Leute in den Krieg ziehen und dann fallen und nicht mehr nach Hause kommen. abol swóje luźe do wójny a pón padnu a njepśidu wěc domoj.
[35]
to
som
kśěł
nejžprědku
groniś
zachopijomy
z
tym
zapustom
Das wollte ich zuallererst sagen. Beginnen wir mit der Fastnacht. to som kśěł nejžprědku groniś. zachopijomy z tym zapustom.
[36]
jo,
to
nejžrědnjejše
jo,
to
nejžwěc
źěła
maju
te
žeński.
Ja, das allerschönste ist, die Frauen haben die meiste Arbeit. jo, to nejžrědnjejše jo, to nejžwěc źěła maju te žeński.
[37]
te
mamy,
źož
te
źowća
sobu
gótuju,
te
cypjele
gótowaś,
te
kóšule,
Die Mütter, deren Mädchen mitmachen, müssen die Halstücher vorbereiten, und die Röcke, te mamy, źož te źowća sobu gótuju, te cypjele gótowaś, te kóšule,
[38]
co
tu
lapu
ga
wěc
njamaju
äh
Wjerbnje
hyšće
z
lapu
gótuju
sobu
Žylowje
nic
tak
Was die Haube betrifft, so haben sie sie nicht mehr. In Werben machen sie noch mit der Haube mit, in Sielow nicht mehr so. co tu lapu ga wěc njamaju, Wjerbnje hyšće z lapu gótuju sobu, Žylowje nic tak.
[39]
ale
to
wšykno
pśigótowaś,
kóštujo
cas.
a
gaž
äh
dej
nowe
kupiś,
wjele,
wjele
pjenjez
a
wjele
casa
bjerjo.
Aber das alles vorzubereiten, kostet Zeit. Und wenn äh man neues kaufen muss, nimmt das viel, viel Geld und viel Zeit. ale to wšykno pśigótowaś, kóštujo cas. a gaž äh dej nowe kupiś, wjele, wjele pjenjez a wjele casa bjerjo.
[40]
jano
take
źowćo
woblac
to
jo
äh
njej
tak
lažko
Nur solch ein Mädchen anzukleiden, das ist äh ... ist nicht so einfach. jano take źowćo woblac, to jo äh … njej tak lažko!
[42]
äh,
my
ga
se
wzejomy
ten
anzug
a
skócyjomy
do
tog
zeca.
Äh, wir nehmen uns ja den Anzug und schlüpfen in die Hose. äh, my ga se wzejomy ten anzug a skócyjomy do tog zeca.
[43]
toś
jo
se
stanuł,
ale
take
źowća,
äh
stow,
z
glickami
gromadu
zeštapaś,
So war es eben, aber diese Mädchen, äh, mit den Nadeln zusammenzustecken, toś jo se stanuł, ale take źowća, äh stow, z glickami gromadu zeštapaś,
[44]
to
jo
juž
něco,
ak
musyš
rozměś.
jo,
ten
zapust
das ist schon etwas, das man verstehen muss. Ja, die Fastnacht ... to jo juž něco, ak musyš rozměś. jo, ten zapust …
[45]
prědku
tog
zapusta
ten
tyźeń
du
camperowat.
Eine Woche vor der Fastnacht geht man zampern. prědku tog zapusta ten tyźeń du camperowat.
[46]
no
jo,
äh
něco
ga
musy
pśiś
gromadu.
Na ja, äh etwas muss ja zusammenkommen. no jo, äh něco ga musy pśiś gromadu.
[47]
te
se
pón
take
wšake
woblaku
ähm
ak
dej
špos
gótowaś
a
pón
du
wót
chroma
do
chroma
Sie verkleiden sich dann unterschiedlich ähm ... äh, sodass es Spaß macht und dann gehen sie von Haus zu Haus. te se pón take wšake woblaku ähm … äh, ak dej špos gótowaś a pón du wót chroma do chroma.
[48]
a
tam
wordujo
pón
jaden
kjarliž
spiwany
abo
muzika
grajo.
Und dort wird dann ein Kirchenlied gesungen oder Musik spielt. a tam wordujo pón jaden kjarliž spiwany abo muzika grajo.
[49]
ten
góspodaŕ
musy
z
jadnom
źowćom
rejowaś,
Der Hausherr muss mit einem Mädchen tanzen, ten góspodaŕ musy z jadnom źowćom rejowaś,
[50]
a
pón
musy
něco
daś
pjenjeze
jaja
tuk
a
což
take
jo
było
und dann muss er ihnen etwas geben. Geld, Eier, Speck und dergleichen war es. a pón musy něco daś. pjenjeze, jaja, tuk a což take jo było.
[51]
nět
nic
wěc
tak
wjele
te
jaja
a,
a
tuk.
nět
wěcej
pjenjeze,
to
ga
dajo
wšykno
kupjenjeju.
Heutzutage gibt man nicht mehr so sehr Eier und Speck. Man gibt heute mehr Geld. Das gibt es ja alles zu kaufen. nět nic wěc tak wjele te jaja a, a tuk. nět wěcej pjenjeze, to ga dajo wšykno kupjenjeju.
[52]
äh,
wóne
ale,
te
gólcy
maju
tek
papjerku
sobu
a
se
napišu
pitśu,
kak
kuždy
dajo.
Äh, sie aber, die Burschen haben auch einen Zettel dabei und schreiben ein bisschen auf, was jeder gibt. äh, wóne ale, te gólcy maju tek papjerku sobu a se napišu pitśu, kak kuždy dajo.
[53]
młogi
ma
móšynku
połnu,
ten
dajo
jano
wjelike
pjenjeze.
Mancher, der den Geldbeutel voll hat, der gibt nur großes Geld. młogi ma móšynku połnu, ten dajo jano wjelike pjenjeze.
[54]
a
dajo
luźe,
ak
mjenjej
daju.
Und es gibt Leute, die weniger geben. a dajo luźe, ak mjenjej daju.
[55]
no
gaž
chudy
sy
ga
s
maju
wuznjasć
Naja, wenn man arm ist, dann müssen sie das hinnehmen. no, gaž chudy sy, ga maju wuznjasć.
[56]
ale
wóno
dajo
tek
luźe,
ak
juž
prědku
te
źurka
zamknu
a
njepušćiju
nikogo
nutś.
Aber es gibt auch Leute, die schon vorher die Tore verschließen und keinen herein lassen. ale wóno dajo tek luźe, ak juž prědku te źurka zamknu a njepušćiju nikogo nutś.
[57]
te
worduju
pón
napisane,
te
krydnu
jich
pón
pózdźej.
tomu
bud
ja
hyšće
pśiś,
co
pón
bźo
se
staś.
Die werden dann aufgeschrieben, die kriegen das Ihre dann später. Dazu werde ich noch kommen, was dann passieren wird. te worduju pón napisane, te krydnu jich pón pózdźej. tomu bud ja hyšće pśiś, co pón bźo se staś.
[59]
tak
wordujo
ta
ceła
wjas
pśejźona.
So wird das ganze Dorf abgegangen. tak wordujo ta ceła wjas pśejźona.
[60]
äh
wjele
pjenjez
pśiźo
gromadu
a
wšyknogo
a
wót
togo
wordujo
pón
ten
zapust
zapłaśony.
Äh viel Geld kommt zusammen und von allem und davon wird dann die Fastnacht bezahlt. äh wjele pjenjez pśiźo gromadu a wšyknogo a wót togo wordujo pón ten zapust zapłaśony.
[61]
ta
młoźina
na
njeźelu
äh
pón
äh
ten
umzug
gótujo
pśez
tu
wjas.
Die Jugend macht am Sonntag äh dann äh den Umzug durch das Dorf. ta młoźina na njeźelu äh pón äh ten umzug gótujo pśez tu wjas.
[63]
pśeśěg,
jo!
äh
pśez
tu
wjas.
a
Umzug, ja! Äh durch das Dorf. Und ... Äh pśeśěg, jo! äh pśez tu wjas. a …
[65]
k
wjaceru
jo
pón
ta
wjelika
reja.
Zum Abend dann ist die große Tanzveranstaltung. k wjaceru jo pón ta wjelika reja.
[66]
ale
nět
jo
zas
něco
nowego
nastało
wót
por
lět.
Aber jetzt ist wieder etwas Neues entstanden seit ein paar Jahren. ale nět jo zas něco nowego nastało wót por lět.
[67]
ten
männerfastnacht,
ten
musku/
äh
mu/
muž/
m/
Die Männerfastnacht, die Männer- ... ten männerfastnacht, ten musku/ äh mu/ muž/ m/
[69]
Die Männerfastnacht! muskecy zapust!
[70]
jo,
to
su
te
wóženjone
pory.
Ja, das sind die verheirateten Paare. jo, to su te wóženjone pory.
[71]
jo,
äh
nět
dejš
groniś,
wóženjone
pory,
no
to
ga
su
až
do
wósymźaset
lět
wóženjone
Ja, äh heute muss man sagen, verheiratete Paare, na, das sind dann bis zu 80 Jahre lang verheiratete ... jo, äh nět dejš groniś, wóženjone pory, no to ga su až do wósymźaset lět wóženjone …
[72]
ale
to
moš
tak
groniś,
do
styrźasća
abo
pěśźasća
l/
äh
pěśźaset
lět
gótuju
te
muske
a
žeńske
sobu.
Aber man kann so sagen, dass bis 40 oder 50 äh Jahre machen die Männer und Frauen mit. ale to moš tak groniś, do styrźasća abo pěśźasća l/ äh pěśźaset lět gótuju te muske a žeńske sobu.
[73]
te
žeńske
wšykne
we
tej
serbskej
drastwje!
Die Frauen alle in der sorbischen Tracht! te žeńske wšykne we tej serbskej drastwje!
[74]
to
wuglěda
tak
rědne!
äh
te
zas
raz
wiźeś
we
tej
serbskej
drastwje!
Das sieht so schön aus! Äh sie wieder mal zu sehen in der sorbischen Tracht! to wuglěda tak rědne! äh te zas raz wiźeś we tej serbskej drastwje!
[75]
te,
ta
ceła
wjas
jo
rušowna,
wšykno
glěda.
Die, das ganze Dorf ist vergnügungslustig, jeder schaut zu. te, ta ceła wjas jo rušowna, wšykno glěda.
[76]
te
äh
njegótuju
žeden
äh
pśe
wjas
njejźo
Die äh machen das nicht, keiner äh geht durch das Dorf. te äh njegótuju, žeden äh pśe/ wjas njejźo.
[77]
to
jo
tak,
te
muske
se
trefje
pśi
Buckwarja
we
tej
äh
kjarcmje.
Es ist so, dass die Männer sich bei Buckwaŕ in der äh Schänke treffen. to jo tak, te muske se trefje pśi Buckwarja we tej äh kjarcmje.
[78]
a
te
žeński
we
Sportlerheimje,
nic?
Und die Frauen im Sportlerheim, nicht? a te žeński we Sportlerheimje, nic?
[79]
a
pón
śěgnu
te
gólcy
z,
äh
te,
te
muske
z
teju
muziku
do
Sportlerheima.
Und dann ziehen die Burschen, äh die, die Männer mit Musik in den Sportlerheim ein. a pón śěgnu te gólcy z, äh te, te muske z teju muziku do Sportlerheima.
[80]
a
holuju
te
baby
äh
pón
na
tu
reju.
Und holen die Weiber äh dann zum Tanz. a holuju te baby äh pón na tu reju.
[81]
pón
pśidu
pśez
tu
wjas
durch.
Dann kommen sie durch das Dorf durch. pón pśidu pśez tu wjas durch.
[82]
něco
nowego
jo
hyšće
pśitebla.
Etwas Neues ist noch dabei. něco nowego jo hyšće pśitebla.
[83]
a
tam
äh
my
stare
ak
äh
smy
hyšće
tu
wójnu
sobu
gótowali
se
wjelgin
wjaselimy
a
äh
äh
Und dort äh wir Alten, die wir noch den Krieg miterlebt haben, wir freuen uns sehr und äh ... a tam äh my stare, ak smy hyšće tu wójnu sobu gótowali, se wjelgin wjaselimy a äh …
[84]
smy
wjelgin
spokojom,
až
to
wordujo
gótowane.
sind sehr zufrieden, dass das gemacht wird. smy wjelgin spokojom, až to wordujo gótowane.
[85]
pśi
tog
pomnika
wšykne
wustanu,
Bei dem Denkmal bleiben alle stehen, pśi tog pomnika wšykne wustanu,
[86]
pón
wordujo
ten
kjarliž
spiwany
‘Ich
hatte
einen
Kameraden’.
dann wird das Lied "Ich hatte einen Kameraden" gesungen. pón wordujo ten kjarliž spiwany ‘Ich hatte einen Kameraden’.
[87]
to
jo
za
to,
wšykne
młode
gólcy,
ak
su
wójnje
padnuli,
ak
njamgu
wěc
žeden
zapust,
nic
sobu
gótowaś.
Das dient dazu, alle jungen Männer, die im Krieg gefallen sind, die keine Fastnacht, nichts mehr mitmachen können. to jo za to, wšykne młode gólcy, ak su wójnje padnuli, ak njamgu wěc žeden zapust, nic sobu gótowaś.
[88]
te
deje
wordowaś
hyšće
raz
cesćone.
Die sollen nochmal geehrt werden. te deje wordowaś hyšće raz cesćone.
[89]
a
to
teke,
ronške
reja
jo,
wjasołne
jo,
wóno
dej
se
na
te
gólcy
tek
hyšće
mysliś.
Und das auch, obwohl Tanzabend ist und es fröhlich ist, es soll noch an die Knaben gedacht werden. a to teke, ronške reja jo, wjasołne jo, wóno dej se na te gólcy tek hyšće mysliś.
[91]
to
jo
něco
nowego
nět
wót
prědku
por
lět
se
tak
äh
wugótowało
a
äh
my
smy
wjelgin
spokojom
až
take
wordujo
gótowane
Das ist jetzt etwas Neues, seit ein paar Jahren wird es so gemacht und wir sind sehr zufrieden, dass sowas gemacht wird. to jo něco nowego nět, wót prědku por lět se tak wugótowało a my smy wjelgin spokojom, až take wordujo gótowane.
[92]
jo,
ten
zapust
jo
kóńc,
no
comy
groniś,
ten
muskecy
zapust,
to
jo
ten
rušowny.
Ja, die Fastnacht ist zuende, na wollen wir mal sagen, die Männerfastnacht, die ist die vergnügungsüchtige. jo, ten zapust jo kóńc, no comy groniś, ten muskecy zapust, to jo ten rušowny.
[93]
tam
pśec
gronje
äh
gaž
stara
rampa
se
ryža
žerjo
žydke
Da sagt man immer, wenn die alte Sau brünstig ist, frisst sie flüssiges ... tam pśec gronje, gaž stara rampa se ryža, žerjo žydke …
[94]
tam
wordujo
pite
tak
dłujko,
až
z
wuchoma
běžy
wen .
Dort wird so lange getrunken, bis es aus den Ohren herausfließt. tam wordujo pite tak dłujko, až z wuchoma běžy wen.
[95]
a
co
pón
tam
se
wšykno
stanjo,
gaž
te
wóženjone
worduju
źiwe
Und was dann dort alles passiert, wenn die Verheirateten wild werden ... a co pón tam se wšykno stanjo, gaž te wóženjone worduju źiwe …
[96]
tam
jo
nejžlěpjej,
až
te
młode
njepśige/
pśig/
pśiglědaju,
nic?
Da ist es besser, dass die Jungen nicht zusehen, nicht wahr? tam jo nejžlěpjej, až te młode njepśige/ pśig/ pśiglědaju, nic?
[97]
to
jo
tsašnje
pón,
gaž
su
napite,
nic?
no
jo,
taki
špos
dej
byś!
Das ist dann furchtbar, wenn sie berauscht sind, nicht? Naja, solch ein Spaß muss sein! to jo tsašnje pón, gaž su napite, nic? no jo, taki špos dej byś!
[98]
to
jo
to
žywjenje
to
njewzejo
nic
złe
ale
s
styri
pěś
šesć
abo
běrtyl
lěta
pó
zapustu
te
baby
se
hyšće
pówědaju
d
co
tam
jo
se
stało
na
tom
źeń
Das ist das Leben, das nimmt uns keiner übel, aber 4, 5, 6 oder ein Viertel Jahr nach der Fastnacht sprechen die Weiber immernoch darüber, was an diesem Tag passiert ist. to jo to žywjenje, to njewzejo nic złe, ale styri, pěś, šesć abo běrtyl lěta pó zapustu te baby se hyšće pówědaju, co tam jo se stało na tom źeń.
[99]
kótra
baba
jo
z
tymi
a
to
a
wšake
to
jo
äh
jo
wjelgin
interesantne
pón
gaž
to
wšykno
šłušaš
Welche Frau hat mit denen und das und jenes, das ist äh dann sehr interessant, wenn man das alles hört. kótra baba jo z tymi a to a wšake, to jo äh wjelgin interesantne pón, gaž to wšykno šłušaš.
[100]
moment,
ausschalten.
ja
musym
piś.
suche!
Moment, ausschalten. Ich muss trinken. Trocken! moment, ausschalten. ja musym piś. suche!
Text view • Interlinear Glossed Text
|