Text view

JuanFlojo_part4

Recording date1993
Speaker age59
Speaker sexm
Text genretraditional narrative
Extended corpusno


Javascript seems to be turned off, or there was a communication error. Turn on Javascript for more display options.


Eñdye maʔ seet. Maʔ meñam. ¿Kyuubu? dyim, ¿njunu nʔich?, ¿maʔ ech liistu pajkuʔ? dyim. Ya dyim, maʔ ech liistu. Däk aʔamäʔ. Joye tempraanu maʔ chiʔij dyim. Joye este nwästäkä däk knchyaʔakjataʔ tembranche dyim. Si dyim. Poko däk npäk dyim asta juch ech dyim. Bweenu, däk npäk dyim asta juch ech Entonse maʔ däk eepuʔ. Eñdyeenaʔ meñ dyim. Jikante eñdye dyyuʔk dyim. Njem kʔech dyim u njoʔk Eñdyee dyyuʔk dyim. Es ke maʔye nchejkaʔ tum byaje. Jeksh eñdye shyun duʔk dyim. Kiʔŋ. Kiʔŋ i eñch shyun duʔk. Si dyim, eñch biñ wäänää dyim. Eñch biñ. I rey, ¿eñdye knämaʔ? dyim, yäʔäpäʔ pääñ eñdyee dyyakduʔk dyim. Kabroŋ dyim. Si dyim, duumuʔ wäänää dyim. Jeksh si eñdyeenaʔ meñ dyim, jikante eñdyeenaʔ meñ dyim, asta jeksh eñdyeenaʔ meñ dyim. Bween, tuŋkak jaa njem maʔ däkam pääñ. Duʔk jyoʔk jikante. Tzuʔŋnʔeech njem biñ, wyaʔŋkwaʔŋkdeʔ biñ. Biiñaʔ este pedasu riel. Biñ, ¡paa su...!, tum täʔŋkuʔdaʔa biiñaʔ. ¡Paa su gaayu! Tum täʔŋkuʔ wächedaʔa täʔŋkuʔdaʔa ¡Paa su gaayu!, jeʔbaʔa si dyim, eñdya. Jeʔbaʔa si eñdya nwatp poder jeʔbaʔa dyim. Kyeŋ saa aʔyñch kkoʔnwäʔyaʔap dyim. Kabroŋ yäʔäjäʔ. ¿Chiʔyoo njeʔ bääch bächeŋ? ¿Ke tal Jwaŋ? Wää dyim, wää. Wiiptzak täʔŋkuʔdaʔa. ¿Ke tal, njunu maʔ nshiŋkej? Wää dyim. ¿Koŋ ke miiñaʔap nchik? dyim. Si dyim, meeñaʔap dyim. Joye mej dyim, joye meeñaʔap. Joye ta nweʔkp dyim. Joye ta nwat säŋ dyim. Pero jikante dyiiksaʔ la pwesta de ke aʔyñch pyatzaʔaj, chiktokeñ pleito la pwesta. pues Kiʔiskaʔap kiʔiskaʔap. Pero eñdye maʔ kiʔisam. Eñch kiʔisp. ¡Juuta!, dyim, entonse duʔk oora. Maʔte eecheʔ, maʔte eecheʔ. Maʔ duʔk oo oora. Si dyim, ta bächeŋ yäʔäp jaa dyim. ¿Chiʔ bääch ta bächeŋ? Pwes ta bächeŋ dyim ee wiipaʔaj maas juʔum yäʔäp este täʔŋkuʔdaʔa. Aa njaytääw dyim, ätz eñdye nsun kbächeŋ. Pero a la bes ke u kmyeʔtz dyim, pwe ya ni moodo ke kñyakbächeŋ a weebo dyim. Ätz eñdye nsun kbächeŋ dyim. I adema eñdye nsun kbächeŋ. Pwe ätz eñdye nsun nwat gastar npääm dyim. No dyim, pero tu gustu. Pero bichche knyakkaʔyaʔap tu gustu dyim. Pero ätz eñdye nsun kbächeŋ. Eñdye nsun kbächeŋ. Baaya eñdye nsun kbächeŋ poko ätz njumbuʔ kʔwokp, jeʔktooyeʔ. ¿Sera? dyim. Si dyim. Pero tum byajeche tum yäʔäp jaa te bächeŋ. Bweenu, yäʔäp jaa kmächkaʔap. Pa ke bea dyim, kmächkaʔap dyim. Poko ätz; aʔy chiʔyoo kkeʔmkaʔap koraje, asta wää chiʔyoo nwat ätz. Jeʔktooyeʔ ätzäʔ jeʔyeʔe nʔech dyim. Jeʔktooyeʔ eñdye nsun kbächeŋ dyim. Pwe ta bächeŋ. ¿Ee wiipaʔaj? Weepaʔayäʔnaʔ bich primeeru dyim. Ee wiipaʔaj maas juʔum. Jiikbatz jepeʔ njeʔ. Jikante wiipaʔy. Juʔum maʔ wiip, este pyatzaʔyam. Däksäʔ peeŋäʔ. Maʔ däk jikante, boy piŋ. je- Jeksh Jwaŋ Flojo wyat pensar: ¡Paa su gaayu! Maʔ wiipaʔy juʔumdaʔa. Yäʔäp si eñdya nwäʔnaʔap, yäʔäpäʔ si eñdya nwäʔnaʔap. Sta kabroŋ. Pero de todo maneera yäʔäp chiktokeñ dyim. este I njem weeptzaakäʔ dyim. Si sta byeŋ. Jeksh dyim, bich kʔwyat tokar. ¡Weepaʔayäʔ! dyim. Si dyim. Upa ta nweepaʔy. Waʔ nwyat kaas dyim. Ta nweepaʔy. Oora si kʔwat tokar ätz. Nweepaʔy. Bween däksäʔ däk weepaʔayäʔ. Jiikbatz, njem shyatzsatzwäʔy täʔŋkuʔ. Shyatzsatzwäʔy: Aa täʔŋkuʔ täʔŋkuʔ dyim, upa knpatzaʔaj; pero juʔum dyim. Kdyikp däk kmyeʔtzaʔ dyim salbaje ʔyaap, däk kñyaʔakjaʔap dyim. ¡No¡ dyim, ¡waʔ jeʔyaʔa nwyat dyim, njaytääw! dyim. ¡Waʔ npyatzaʔy jeʔyaʔa! dyim. No dyim, nweepaʔaj juʔum dyim. Däk kmyeʔtzaʔ salbaje ʔyaap i kñyaʔakjaʔap dyim. ¡No dyim, waʔ ñyakaʔ waʔ ñyakaʔ jepeʔ yoomäʔ! dyim. Jepeʔ nʔaap njeʔ dyim, nʔaap dyim. No dyim, pero ni moodo ta bächeŋ a pwesta njeʔ dyim. Maʔ kñimaʔ ta bächeŋ; ta bächeŋ; jeksh ta bächeŋ dyim. Ätz nweepaʔaj dyim. No dyim, njaytääw, mejor maʔ ntzäktokeñ ätz dyim. Maʔ ntzäktokeñ dyim mejor. Ätz maʔ ntzäktokeñ. No, no, no, no ¿Chiʔñdye njeʔ kpiiñ? dyim. Si dyim, pero mejor maʔ ntzäktokeñ yäʔäp bääch No dyim, npatzaʔaj dyim. Bweenu eñdye maʔ pyatzaʔy. Bween, eñch npatzaʔaj. yäʔäp jaanaʔ knkäʔŋtzoŋnaʔ dyim. Pero joye aʔy eepäʔ kmichkaʔkaknaʔ knpatzaʔyaʔap ya. Njemish nʔish cheʔ knwataʔap dyim. Eñdye maʔ knämaʔ dyim. Ätz knämaʔ dyim, ätz njumbuʔ ktzäkwok dyim aʔy jeʔyaʔap kʔyakbächeŋyaj oblikadu dyim. Eñch nsun nwatp a pwesta dyim. Poko njumbuʔ ktzäkwokp dyim. Eñdye nsun kbächkätaj dyim. Bweenu, eñdye maʔ pyatzaʔy. Maʔ chiktokeñ. Eep maʔ dyiiksäkak chiʔŋkutukudaʔa jikante. Joye kbijp dyim. Joye ta säʔŋaʔap dyim. Joye kbijp las kwatru dyim. Joye ta säʔŋaʔap. Ta ukp. Entonse tzuʔŋnʔeech maʔ meñ täkä. Este, rey dyim, däk knchyaʔakjataʔ dyim pajkuʔ. Si dyim. Dyyumkeʔmyaj jente, byumbe jente maʔ dyiiksäyaj, poko tzaʔksnaʔ, puuru täʔŋkuʔ. Dyiiksäyaj boy chyakäyaj dyim. Yäʔä knchyakataʔam. Maʔ dyimäyaj byumbe njuneʔep wyat. Njiikksajche, päŋket dyim. Njyaʔpskaʔap dyim, poko nweepkaʔmche jojo, no ma njiikksajp dyim, jembeʔ tzäʔäj jojo dyim. Aa bween, sta byeŋ. Entonse jepeʔ maʔ seet juch Maʔy ech liistu. Entonse jigante kyomtokeñ tuknaʔ boteya este para jikante. Tuknaʔ boteya tuŋkak. Tum boteya este biinu ʔyukyajp. Jeʔyaʔap ta nwat dyim säŋ. Biinu, biinusäŋ. Ta nwataʔap ntäk säŋ. Dyim: Si dyim, sta byeŋ. Maʔy kyomtokeñ boteya. Kyomtokeñ boteya. Pero ʔyukpaapäʔ jikante puuru alkoʔol, puuru awardyente echpäʔ ʔyaima, däʔ echpäʔ ʔyaima, echpäʔ ʔyaima däʔ. Aoora ʔyukpaapäʔ este Jwaŋ Flojo jepeʔ puuru wäädäʔ. Oora upäʔ dyimaʔ biinu eñdyee njeʔ biinu. I ʔyukpaapäʔ este jikante biinu. Oora ʔyukpaapäʔ este Jwaŋ Flojo jepeʔ este kapee. Bween asi. Joye kbijp dyim. Maʔ dyiiksaʔ dyim, limeetaʔ. Duʔkyaj njem. limeetaʔ. Chyaʔtztzakyaj. Oora si upa biñ jikante. Eñch kʔweʔkp dyim, poko aʔy kʔweʔkp dyim eñdya täkej ntzekoʔom däʔ. Eñdye maʔ weʔk. Dyaspjaa dyyuʔukaʔ. Eñch kʔweʔkp dyim, poko aʔy kʔweʔkp dyim, eñch täkej. Eñch nʔukp däʔ. Njem tzuʔŋnʔeech njem u biñ, wyaʔŋkwaʔŋkdeʔ biñ jikante. ¿Kyuubu, jikante? ¿Maʔ kdyyuʔk? dyim. ¡Iii! upnaʔ meñ, njaytääw. Aʔamäʔ ntäkdaʔa njunu ich dyim. ¡Paa su gaayu!, ¿njunu maʔ nkiy?, dyim. Äʔ chiŋkaya, tumche nkäʔ maʔ meeñaʔ dyim. ¡Paa su gaayu!, tzaʔksnaʔ dyim. Tzaʔksnaʔ maas, pero tumche nkäʔ maʔ meeñaʔ. Kasualmente yäʔäp jaa ta weʔkp dyim. Te weʔkp yäʔäp jaa. Yäʔäp jaa dyim. ¿Cheʔkaʔy maʔye meeñaʔ ntäk? dyim. ¿Eñdye ñyosʔaʔ? dyim. Si dyim, maʔ nʔesh dyim, maʔ duʔkam nchik dyim. Maʔ duʔk. Däknaʔ npuutaʔ tum wäsnaʔ lemeetadaʔaŋbe. Jiikput wäsnaʔ lemeetaʔ. Tum lemeetaʔ puuru al- däʔ iichaʔpäʔ ʔyaima, tuŋkak däʔ jepeʔ wäädäʔ. Tum däʔ dyim, bich ñeʔ dyim. Tum lemeetaʔ bich ñeʔ, tum lemeetaʔ ätz neʔ dyim. ¿I cheʔ ta nwataʔap? dyim. Pwe ta nʔukp dyim. Ta nʔukp dyim. Dyim: Bween, pwe ta nʔukp dyim. Maʔ ʔyukyajyaj. Tumche tuŋ ta nʔukp dyim. Jiikbatz tum: teʔ teʔ teʔ. Asta keecheʔ maʔ chyak. ¡Puuta, pero dachke tojp yäʔäjäʔ. Toj waʔyche, nee kʔätz jeyeʔe njaam dyim. Toj dyim. Pero yäʔäpäʔ upa nʔish. Upa ta njaam ke wää dyim. Alekre ta nʔech dyim, alekre ta tzäʔäj dyim. Upa nʔish dyim. Upa ta nʔesh dyim. Ta etzp dyim i ta weʔkpnaʔ. Pero ta weʔkpnaʔ primeeru i maʔmish te etzp dyim, poko ta säʔŋaʔap. Meñaj dyim este maʔpäʔ nwachaj konbidar dyim. Jembeʔ njeʔ meñäkakp dyim. Wäsnaʔ tuknaʔ jep meñaj dyim, jepeʔ biñäpaapäʔ weʔkkuʔ dyim. Aa meñaj tuŋkak. Meñaj, dyim. Pwe, te ntuʔumuʔkche eñdye ta etzp dyim. Te säʔŋaʔap. U knämaʔ wäsnaʔ jaa tuknaʔ jaa. Eñch nʔeshp njuʔutza jaa dyim ta nwat säŋ. ta nwat säŋ. Bween, maʔ duʔk jikante. ʔYukyaj nee pääñ, entonse, Jwaŋ Flojo, nee njeʔ maʔ ʔyuk tum litru däʔ, wäädäʔ. Maʔte baʔyoʔykaʔyaj. Maʔy dyimaʔ Las kwatruche däk knʔyaʔmtaʔ dyim, ya listujam nʔeechaʔ dyim. Njemam ech dyim. Bweenu. I maʔ däk. Waʔyche maʔ ech; eepuʔ boy pikak tuŋkak. Pyuutaʔ biinu. Duʔk njem. Maʔ täkeñ. Jeksh dyim, tum lemeetaʔ, ñeʔ tum lemeetaʔ nee kʔätz neʔ. ¡Paa su gaayu! Ja, yäʔäpäʔ biinu dyim, yäʔäpäʔ eñdyeenaʔ njuusaʔ nʔyuk. dyim, ¡Uu! dyim, yäʔäp ke wää dyim. Jeksh maʔte ʔyukyaj. Aa, su..., yäʔäp si wäänää. ¡puuta!, asta njaam maʔ kʔyakpejkdyasam. Jeksh si upam dyikyaj wäsnaʔ lemeetaʔ, ¡paa su gaayu! jiga- este Jwaŋ Flojo, dyim, ¡paa su gaayu!, eñch ukdeʔ yäʔäjäʔ, dyim. ¡Oo!, lejitimo däʔ iichaʔpäʔ ʔyaima dyim. Eñdye ʔyukdeʔ dyim. Pero kaasi maʔ pejkdyasam. ¡Juuta!, maʔ baʔyoʔyksajam jikante, dyim. ¡Juu! alekre echjam: Entonse ta weʔkp yäʔäp jaa. Yäʔäp jaa te weʔkp dyim. Ta weʔkp i ta etzp dyim. ¡Ke wää! dyim. Maʔte echajeʔ. Maʔte echajeʔ njem. ʔYukyajyaj, pejkdyashajam. Jeksh Jwaŋ Flojo wyat kalkular: Upa dyyuʔk oora dyim. Upa biñaj jente. Däk puutaʔajäʔ tuŋkak dyim. Eep u boy pikak tuŋkak. Puutaʔajäʔ, njem ech meeñaʔajäʔ. Däk pik tuŋkak. Maʔte ukyajeʔ eepuʔ wistäk, pero Jwaŋ Flojo iichaʔ partado limeetaʔ jushpäʔ upuʔ ʔyuk, njem maʔ ishktzäʔy jushpäʔ njeʔ. Maʔte ukyajeʔ. Upam ʔyukdeʔtoʔ jikante. ¡Njaaa! maʔ ukdeʔjam kaasi. Jesa byatäŋ jyukeñkaʔy biñ jente, ʔyaaŋwejkaʔy biñaj. ¿Batäŋäʔ? dyim, ¡batäŋäʔ! jente u biñ Jepeʔ njeʔ upuʔ kbeʔeñjayaj weʔkkuʔ dyim. Jepeʔ njeʔbetz dyim. ¡Juuta!, entonse alekre ech. Upa ta nweʔk dyim. ¿Eñdye maʔ knämaʔ ta weʔkp? dyim, i ta etzp upa. Upa ta nsäʔŋaʔ dyim, poko maʔy biñ ntäk dyim. Jeʔktoo alekre kʔech dyim, maʔy biñ ntäk. Bweenu, maʔte eecheʔ, maʔte echajeʔ. Tum braache: Däk puutaʔajäʔ tum boteya echpäʔ njem. Meeñäʔ jikante. Maʔ ukdeʔ. Maʔ täkeñ njem. Jesa täkeñ jojo, jiikbatz, jiikket ganchu. Päŋketam pajkuʔ. Oora si, ijo de la chiŋkaya, njem kchiʔij jojo dyim. Jembeʔ kkyaʔap dyim. Njem kdyiiksaʔap njyoʔwaʔ Jeksh si jembeʔ kkyaʔap. Jembeʔ kdyiiksaʔap njyoʔwaʔ. Jembeʔ kdyyajp. No amiko, ¡kpuutaʔajäʔ! No dyim, bich njeʔ upuʔ nkiʔis jente jembeʔ njeʔ. Jeksh yäʔä kkyaʔap. Jiikbatz, dyimaʔ: Ijo de la gran puuta, njem kdyyajp. Jiikput chipshkuʔ, chipshchipshkaʔ. No dyim, njaytääw, dyim, maʔ knkyandäkaʔ. Maʔ knkyandäkaʔ dyim. No, jeksh njem kkyaʔap. Njem kchiʔij. Jesa duʔk jente. Eeŋduʔk jente njem. ¿Kyuubu, Jwaŋ Flojo? ¿Juch ech jikante? Njem ech dyim, jojo ech pajkujoʔom. Maʔ nkot dyim baʔak. Maʔye matzkaʔ; boy npäk dyim asta chikä Njem boy nweshput dyim. Asta jyosoʔom boy nweshput. Asta njem maʔ npuutaʔ. I jeksh njem ech dyim jojo. Boy ʔyaʔmyaj. Njem ech wäänää. Jojo ʔyaaŋwej ich. Jembeʔ ech jojo. Dyim: ¿Cheʔkaʔy ʔyaaŋwej dyim. Bween ʔyaaŋwej dyim, shyun putp. ¿Pero juch däkp? dyim. Aʔy putp dyim, yäʔä nakskaʔap aŋkäʔäm. Bweenu waʔ nkiʔŋtaʔ dyim. Aʔy putp aŋkäʔäm yäʔä nakskaʔap dyim. Bweenu I maʔte eecheʔ. Maʔte eecheʔ. Bween tej. Maʔye nkyoʔnwäʔy. Njem kaʔap dyim. Kaʔap. Yuʔ dyyakaʔap dyim. Maʔ seet, maʔ däkam. Maʔ seet, ya paʔtras biña Maʔ duʔk juch ech rey. duk ¿Ke tal, Maʔye nyakaʔ. Njem ech dyim. Maʔye nkot pajkujoʔom. Jeʔbaʔa yuʔ dyyakaʔap dyim. Njem maʔ tzäʔyam. Ya njem tzäʔäyeʔ. Ätz kdäkp dyim nashuku dyim. Njem tzäʔäyeʔ. I jeksh dyim, ¿njuʔutza knäʔäksjaʔ? dyim. No dyim, ätz eñdye kñiʔiksjaʔ ni tum siŋko. Pwe ätz eñdye kntzeʔk dyim. Ätz kcheʔep maas gustu dyim kʔyaʔakjoʔoj dyim, pero jeʔbaʔa iichaʔpäʔ maas pääm dyim. Jepeʔ upuʔ meʔtz dyim. Jepeʔ meʔtz maas dyim iichaʔpäʔ pääm Jeʔbaʔa nsun este kʔwokchukp dyim. Yäʔäpäʔ dyim eñch piimkduʔkp dyim, ekä chyuʔumuʔkche ech. Tumche maʔ npaʔkskduʔkaʔ. Maʔ dumpoykaktoʔ maʔ kkäʔŋ. Pero jeksh njem ech dyim. ¿I jeksh dyim, njuneʔep ta nwat? Jwaasil pa te npäktzäʔäjche yäʔä. Yäʔä tzäʔäj Jwaŋ. Waʔ te ntzäkdäk juch maʔ meñam. ¿Pero njuneʔep maas?, nee njeʔ ech dyyombaa rey. Maas seguuru te nyakkäʔŋkomp jeʔbaʔa te nyombaa dyim. No, eñch sera shyun. Komo no, te nämaʔap dyim. ¿Jwaŋ, asta njuʔutza knäʔäksjaʔtaʔ? Eñdyee kñiʔiksjaʔtaʔ ni tum Eñdye kñiʔiksjaʔ ni tum Eñdye kñiʔiksjaʔ dyim. I adema, ätz eñdye njuusaʔ ntzeʔk Ätz u meʔtz tum pääñche maas iichaʔ pääm dyim. ¿Pero juchnaʔ däk npyaʔt? dyim. Pero jepeʔ upuʔ meʔtz dyim. Dyim: Bweenu aʔy kchiʔij yäʔäm, ¿chiʔ wyat?, dyim. ¿Pero cheʔkaʔy ktzäʔäj yäʔä? Kñyakkäʔŋkom. No, si maʔy nkäʔŋkomkak. No le aase dyim. Pero wää nkiʔŋkomkak eepäʔ yäʔäm. Ätz kñyakkäʔŋkom. No dyim, eñch wää dyim. Njem ntzakp nuuñeʔ. No le aase. Njem tzaakäʔ Yäʔäm kkiʔŋkomkakp eepäʔ. ¡Uuta! dyim, pero maas wää dyyombaa yäʔä dyim, yäʔäpäʔ rey. Maas wää dyyombaa. Entonse kkäʔŋkom eepäʔ dyim. Pwes, pero ätz eñdye nʔeechaʔ tumeeñ ¿Njuneʔep No le aase dyim, ätz kñyakkäʔŋkomtaʔam. I njem maʔ tzäʔy eep maʔ dyyakkäʔŋkomyakakam. Eep maʔ käʔŋkom jeʔbaʔa dyyombaa rey.
Waveform viewInterlinear Glossed TextUtterance view